Studentsko zdravlje: Čak i lažni osmijeh vam može smanjiti anksioznost

Često se kaže da je smijeh najbolji lijek, a u prosjeku, ljudi se smiju 17 puta dnevno.


Foto: Envato
Foto: Envato

Fizički čin smijanja, pumpanje dijafragme kako bi se izbacio vazduh iz pluća, pokreće endorfin u mozgu, kaže Robin Dunbar, profesor emeritus evolucijske psihologije na Univerzitetu Oksford i dodaje.

Endorfini vas čine opuštenima, sretnima i smanjuju uticaj kortizola, hormona stresa.

Složena mreža uticaja

Endorfini takođe pomažu u oslobađanju azotnog oksida, hemikalije koja pomaže da se opuste napeti mišići, pojačavajući efekte protiv stresa. Azotni oksida također širi krvne sudove, što može doprinijeti pojašnjenju razloga zašto smijeh snižava krvni pritisak, prenosi Index.hr.

Smisao za humor određuje koliko je neko inteligentan

Verovatno postoji prilično složena mreža regija mozga uključenih u smijeh, kaže profesorka Sofi Skot, neuronaučnica sa „University Collegea“ u Londonu i dodaje.

Ali jasno vidimo da je hipotalamus aktiviran, a znamo da on reaguje u stresnim situacijama.

Ove hemijske promjene djeluju smirujuće dok smijeh traje, ali i nakon njega. Studija švajcarskog univerziteta u Baselu iz 2020. pokazala je da što su se ljudi više smijali tokom dana, manje su ih pogađali stresni događaji.

Da li i lažni smijeh može da pomogne?

Iako prirodni, spontani smijeh ima najsnažniji uicaj, postoje dokazi da čak i lažni smijeh može da smanji našu podložnost stresu.

Kad koristite mišiće lica uključene u smijeh, to šalje povratnu informaciju mozgu, koji zatim oslobađa hemijske glasnike, kao što je serotonin, koji poboljšavaju naše raspoloženje, objašnjava dr Natali van der Val, vanredna profesorica sa Tehnološkog univerziteta Delft u Holandiji i stručnjak za kognitivnu i socijalnu psihologiju.

Pregled studija o terapiji smijehom, objavljen u časopisu „Social Science and Medicine“ 2019. godine, otkrio je da je 18 od 19 studija pokazalo jasan pozitivan uticaj takve terapije na ljude pod stresom.

Potrebno je veoma malo, a rezultati mogu da budu izuzetno pozitivni

Naime, nije potrebno čak ni previše vremena da rezultati nastupe: studija istraživača iz Njemačke i Kanade iz 2021. pokazala je da čak i samo jedna 30-minutna seansa terapije smijehom može da smanji nivo kortizola.

Dr Van der Val kaže da bi trebalo da pokušate da pronađete nešto što će vas nasmijati na minut, dva u toku dana i pretvorite to u dnevni ritual, poput pranja zuba. Što vam to više postane navika, to će vam postati lakše.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!