Stepen stručne spreme utiče na količinu straha od digitalizacije

 Stepen stručne spreme utiče na količinu straha od digitalizacije

Osobe koje imaju manje prilika za učenje novih digitalnih vještina više strahuju od učinka automatizacije i vjerojatnije je da imaju niže razine obrazovanja.

Ovo su nalazi novog istraživanja PwC-a provedenog na više od 22.000 odraslih osoba u 11 zemalja širom svijeta, te se nadovezuju na PwC-ovu ekonomsku analizu učinka automatizacije na radna mjesta, prenosi educentar.net.

Više od polovine radnika ispitanih širom svijeta (53 %) vjeruje da će automatizacija značajno promijeniti njihova radna mjesta ili ih učiniti zastarjelima u sljedećih deset godina, a samo 28 % smatra da to nije vjerojatno. Većina, 61 %, pozitivno gleda na učinak tehnologije na njihov svakodnevni rad, a 77 % osoba spremno je učiti nove vještine ili se u potpunosti prekvalificirati kako bi poboljšali svoju zapošljivost u budućnosti.

Međutim, prilike i stavovi značajno se razlikuju ovisno o razini obrazovanja pojedinca. Lokacija, spol i dob također igraju ulogu.

Poređenje zemalja

Analizirajući istraživana tržišta, radnici u Kini i Indiji su daleko najoptimističniji u pogledu učinka tehnologije (čak i nakon usklađenja zbog kulturoloških razlika), unatoč tome što je najveća vjerojatnost da će smatrati kako će im se radna mjesta značajno promijeniti. Radnici u tim regijama dobivaju više prilika za usavršavanje: 97 % u Kini i 95 % u Indiji dobiva takve prilike od svojih poslodavaca. S druge strane, radnici u Ujedinjenom Kraljevstvu i Australiji navode da dobivaju najmanje prilika za učenje novih vještina. Imaju tendenciju imati manje pozitivan stav u pogledu učinka tehnologije.

U Poljskoj 63 % ispitanika vjeruje da automatizacija donosi više prilika nego rizika, a 67 % je optimistično ili čak uzbuđeno zbog učinka koji će tehnologija imati na njihova radna mjesta. K tome, 73 % poljskih ispitanika navodi da im trenutačni poslodavac nudi barem neke prilike za učenje i razvijanje novih digitalnih vještina, iako ih se 89 % izjašnjava otvorenim za učenje novih vještina ili potpuno prekvalificiranje kako bi poboljšali svoju buduću zapošljivost.

Uticaj obrazovanja

Fakultetski obrazovani ispitanici najoptimističniji su u pogledu tehnologije i svojih budućih prilika za zapošljavanje, čak i ako smatraju da će se njihovo radno mjesto vjerojatno značajno promijeniti ili biti ukinuto.

Nasuprot tome, više od trećine (34 %) odraslih osoba bez obrazovanja ili usavršavanja nakon srednje škole kaže da ne uče nove digitalne vještine u usporedbi sa 17 % osoba koje su završile fakultet. Također je manje vjerojatno da će tim radnicima bez obrazovanja ili usavršavanja nakon srednje škole poslodavci ponuditi prilike za usavršavanje (38 % ne dobiva takve prilike u usporedbi s 20 % radnika s diplomom). Također su više zabrinuti zbog učinka tehnologije na radna mjesta: 17 % navodi da osjećaju nervozu ili strah.

Demografske razlike

Vjerojatnije je da će muškarci, a ne žene, smatrati da će tehnologija imati pozitivan učinak na njihova radna mjesta i poboljšati njihove prilike za zapošljavanje. Također je vjerojatnije da uče nove vještine (80 % ispitanih muškaraca kaže da to čine nasuprot 74 % žena).

Nadalje, dobna skupina od 18 do 34 godine je optimističnija u pogledu digitalne budućnosti od bilo koje druge dobne skupine odraslih. Oni dobivaju i više prilika za usavršavanje. Na primjer, 69 % ispitanika u dobi 18-34 godine pozitivno gleda na budući učinak tehnologije na njihova radna mjesta, u usporedbi s 59 % ispitanika u dobnoj skupini 35-54 godine i 50 % osoba starijih od 55 godina. Samo 18 % ispitanika u skupini 18-34 godine navodi da ne dobivaju prilike za učenje novih digitalnih vještina od svog poslodavca. Za skupinu 35-54 godine i starije od 55 godina, ove brojke su 29 % i 38 %.

Ispitanici su podijeljeni oko vještina koje žele naučiti. Sličan je udio onih koji žele postati stručnjaci u pojedinoj konkretnoj tehnologiji kao i onih koji žele napredovati u učenju i prilagodbi različitim tehnologijama.

(STUDOMAT.ba)

Možda te i ovo zanima?