Osobe koje imaju manje prilika za učenje novih digitalnih vještina više strahuju od učinka automatizacije i vjerojatnije je da imaju niže razine obrazovanja.

Ovo su nalazi novog istraživanja PwC-a provedenog na više od 22.000 odraslih osoba u 11 zemalja širom svijeta, te se nadovezuju na PwC-ovu ekonomsku analizu učinka automatizacije na radna mjesta, prenosi educentar.net.

Više od polovine radnika ispitanih širom svijeta (53 %) vjeruje da će automatizacija značajno promijeniti njihova radna mjesta ili ih učiniti zastarjelima u sljedećih deset godina, a samo 28 % smatra da to nije vjerojatno. Većina, 61 %, pozitivno gleda na učinak tehnologije na njihov svakodnevni rad, a 77 % osoba spremno je učiti nove vještine ili se u potpunosti prekvalificirati kako bi poboljšali svoju zapošljivost u budućnosti.

Međutim, prilike i stavovi značajno se razlikuju ovisno o razini obrazovanja pojedinca. Lokacija, spol i dob također igraju ulogu.

Poređenje zemalja

Analizirajući istraživana tržišta, radnici u Kini i Indiji su daleko najoptimističniji u pogledu učinka tehnologije (čak i nakon usklađenja zbog kulturoloških razlika), unatoč tome što je najveća vjerojatnost da će smatrati kako će im se radna mjesta značajno promijeniti. Radnici u tim regijama dobivaju više prilika za usavršavanje: 97 % u Kini i 95 % u Indiji dobiva takve prilike od svojih poslodavaca. S druge strane, radnici u Ujedinjenom Kraljevstvu i Australiji navode da dobivaju najmanje prilika za učenje novih vještina. Imaju tendenciju imati manje pozitivan stav u pogledu učinka tehnologije.

U Poljskoj 63 % ispitanika vjeruje da automatizacija donosi više prilika nego rizika, a 67 % je optimistično ili čak uzbuđeno zbog učinka koji će tehnologija imati na njihova radna mjesta. K tome, 73 % poljskih ispitanika navodi da im trenutačni poslodavac nudi barem neke prilike za učenje i razvijanje novih digitalnih vještina, iako ih se 89 % izjašnjava otvorenim za učenje novih vještina ili potpuno prekvalificiranje kako bi poboljšali svoju buduću zapošljivost.

Uticaj obrazovanja

Fakultetski obrazovani ispitanici najoptimističniji su u pogledu tehnologije i svojih budućih prilika za zapošljavanje, čak i ako smatraju da će se njihovo radno mjesto vjerojatno značajno promijeniti ili biti ukinuto.

Nasuprot tome, više od trećine (34 %) odraslih osoba bez obrazovanja ili usavršavanja nakon srednje škole kaže da ne uče nove digitalne vještine u usporedbi sa 17 % osoba koje su završile fakultet. Također je manje vjerojatno da će tim radnicima bez obrazovanja ili usavršavanja nakon srednje škole poslodavci ponuditi prilike za usavršavanje (38 % ne dobiva takve prilike u usporedbi s 20 % radnika s diplomom). Također su više zabrinuti zbog učinka tehnologije na radna mjesta: 17 % navodi da osjećaju nervozu ili strah.

Demografske razlike

Vjerojatnije je da će muškarci, a ne žene, smatrati da će tehnologija imati pozitivan učinak na njihova radna mjesta i poboljšati njihove prilike za zapošljavanje. Također je vjerojatnije da uče nove vještine (80 % ispitanih muškaraca kaže da to čine nasuprot 74 % žena).

Nadalje, dobna skupina od 18 do 34 godine je optimističnija u pogledu digitalne budućnosti od bilo koje druge dobne skupine odraslih. Oni dobivaju i više prilika za usavršavanje. Na primjer, 69 % ispitanika u dobi 18-34 godine pozitivno gleda na budući učinak tehnologije na njihova radna mjesta, u usporedbi s 59 % ispitanika u dobnoj skupini 35-54 godine i 50 % osoba starijih od 55 godina. Samo 18 % ispitanika u skupini 18-34 godine navodi da ne dobivaju prilike za učenje novih digitalnih vještina od svog poslodavca. Za skupinu 35-54 godine i starije od 55 godina, ove brojke su 29 % i 38 %.

Ispitanici su podijeljeni oko vještina koje žele naučiti. Sličan je udio onih koji žele postati stručnjaci u pojedinoj konkretnoj tehnologiji kao i onih koji žele napredovati u učenju i prilagodbi različitim tehnologijama.

(STUDOMAT.ba)