Za velike uspjehe u učenju, kao i u životu, potrebno je vrijeme. Vrijeme je ograničeni resurs i veoma je važno da znate kako da njime efikasno upravljate.
Naime, zadaci se danas svakodnevno povećavaju, stalno pristižu nove informacije, obaveze stižu jedna drugu, tako da se često dešava da vrijeme predviđeno za slobodne aktivnosti – koristite za obavljanje fakultetskih obaveza. To vrlo često rezultira stresom koji može ugroziti fizičko i mentalno zdravlje. Uspjeh na fakultetu, kao i kvalitet života zavisi od toga kako upravljate raspoloživim vremenom.
Gubljenje vremena je najskuplja navika od svih koje student može da ima. Ukoliko studenti ne znaju da efikasno upravljaju svojim vremenom, to ih sprječava da maksimalno efikasno iskoriste svoje kapacitete.
Da biste uklopili svoje planirane aktivnosti u vrijeme koje vam je na raspolaganju, morate da kontrolišete svoj radni dan, a ne da radni dan kontroliše vas.
Iako se čini kao nemoguća misija, vremenom se ipak može upravljati. Upravljanje vremenom polazi od planiranja zadataka, utvrđivanja prioriteta, planiranja i distribucije vremena. To znači da se svi poslovi obavljaju onda kada su isplanirani i da im se posvećuje onoliko vremena, koliko je planirano.
Naravno, ukoliko želite da u tome budete uspješni, morate konstantno preispitivati svoje aktivnosti i analizirati svoj utrošak vremena. Analizom trošenja vremena možete saznati koje su aktivnosti produktivne, a koje nisu, koliko vremena izgubite u toku dana na rutinske poslove, koliko vremena utrošite na razvojne i kreativne poslove, koliko je još zadataka ostalo i sl.
Prije nego što se pozabavimo konkretnim savjetima i principima organizacije vremena, izdvojite par minuta i odgovorite na sljedeća pitanja:
Kako vi organizujete svoje vrijeme?
- Da li odredite određeno vrijeme za spremanje ispita za svaki predmet pojedinačno?
- Da li učite samo kada ste raspoloženi za učenje?
- Da li tokom učenja određeno vrijeme posvetite i ponavljanju naučenog gradiva?
- Da li počinjete na vrijeme da učite za težak ispit ili da se pripremate za pisanje seminarskog?
- Da li imate određeno vrijeme svakog dana kada učite određene predmete?
- Dok učite, da li pravite pauzu na svakih pola sata?
- Da li učite samo onda kad nemate nikakve druge obaveze?
- Da li odmah poslije predavanja pregledate bilješke i utvrdite šta ste na predavanju radili?
- Da li znate koliko stranica možete da pročitate za 10 minuta?
- Da li možete da ocijenite prije početka učenja koliko će vam vremena biti potrebno za određenu lekciju?
- Da li znate koje je najbolje vrijeme za učenje u toku dana?
- Da li pravite dnevni, sedmični, mjesečni plan aktivnosti i raspored učenja?
- Da li redovno ponavljate gradivo čak i kada nemate kolokvijum tog mjeseca?
- Da li izdvajate dovoljno vremena tokom dana i sedmice za sve ostale aktivnosti, zabavu i rekreaciju?
Pred vama se nalaze osnovni principi organizacije vremena koji se mogu primijeniti kako u učenju, tako i u drugim životnim oblastima:
1. Priprema je osnovni element upravljanja vremenom
U fazi pripreme se definiše plan učenja i pravi raspored aktivnosti. Planom učenja raspoređujete svoje dnevne obaveze učenja sa ostalim obavezama. Vrlo je važno da tokom kreiranja plana predvidite i svakodnevne male pauze, prekide, krize i odgađanja. Pokušajte napraviti i raspored za porodicu, prijatelje, sport, izlaske… Zapamtite: svaki minut potrošen na pripremu višestruko se vraća kasnije kroz efekte i rezultate učenja.
2. Drugi princip upravljanja vremenom u učenju jeste formulisanje cilja učenja
Iako je postavljeni cilj naš najveći pokretač, najveći broj učenika i studenata nema postavljen cilj učenja. Nužno je da postavite cilj koji će Vas podsticati. Da li je to položen ispit, ocjena na ispitu, položen kolokvijum… Taj cilj morate duboko u sebi osjetiti, mora vas ponijeti. Svim svojim bićem, svom svojom djelatnošću, znanjem, strašću, inteligencijom, osjećanjima morate se posvetiti dostizanju sebi postavljenog cilja, piše studentskizivot.com.
3. Treći princip upravljanja vremenom u učenju je razlaganje zadataka na manje komade
Razbijanjem velikog zadatka u seriju manjih i izradom rasporeda vremena za svaki korak možete napraviti gotovo sve što zamislite uz puno manje stresa i nerviranja, nego kada pokušavate završiti sve odjednom.
4. Sljedeći princip jeste određivanje prioriteta zadacima
Vrlo je važno da dodijelite prioritete zadacima. Prvo, napravite listu najvažnijih zadataka u toku dana, zatim listu srednje bitnih zadataka koje treba da obavite u toku dana i listu zadataka koje ćete uraditi ako vam ostane slobodnog vremena. Na taj način ćete znati na šta da se usredsredite najviše, a za ostalo, ako stignete – odlično, ako ne – biće vremena.
5. Peti princip podrazumijeva da najteže i najzahtjevnije stvari treba raditi kada ste najproduktivniji i najkoncentrisaniji
Time ćete osigurati da najkomplikovanije i najsloženije stvari završavate dok ste svježi, odmorni i puni energije. Ovaj princip će vam značajno pomoći i kasnije u toku karijere, jer ćete ga moći primijeniti i na vaš posao.