Rektorat UNSA: “BiH studentima ne može ponuditi dobre stipendije, brzo zaposlenje i dobra primanja”

Na pojedinim studijskim programima ove godine znatno je manje upisanih nego prethodnih godina, pa je tako, na primjer, studij bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika na Filozofskom fakultetu u Sarajevu upisalo oko 20 studenata. S druge strane, nastavničko usmjerenje za biologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu nije upisao niti jedan student.

Na konačnim rang-listama 3.459 kandidata steklo je pravo na upis koji je još uvijek u toku, nakon čega će se tačno znati koliko je slobodnih mjesta.

Tim povodom ekipa portala “Slobodna Bosna” piRektorat Univerziteta u Sarajevu iz kojeg govorili prorektorica za nastavu Dženana Husremović i rektor Rifat Škrijelj.

Država ne smije dopustiti da nema obrazovne stručnjake iz oblasti humanistike i društvenih nauka

 – Primijetili smo da je regionalni trend, pa i šire, smanjenje zainteresiranosti za određena područja, posebno društvena i humanistička, a povećan interes za neke druge nauke kao što su IT, različite medicinske i biomedicinske nauke, STEM područja, inžinjerstvo itd. Mi vidimo taj trend kojim nam studenti poručuju da su ta zanimanja koja su generalno u većoj potražnji na tržištu rada i sa više mogućnosti razvoja karijere interesantnija njima. Naravno, to nikako ne znači da različiti studijski programi humanističke i društvene grupacije trebaju pratiti tržište rada. Tržište rada, posebno u Bosni i Hercegovini, ne može diktirati politiku, jer mi sebi kao država i društvo ne možemo nikada dopustiti da kao društvo nemamo obrazovne stručnjake koji se bave humanistikom, društvenim naukama i umjetnošću, rekla je Husremović za “SB” objašnjavajući kako se jedno društvo ne naslanja samo na tržište rada, nego i na svoje naslijeđe, jezik, kulturu i tradiciju koja se izučava u okviru ovih naučnih oblasti.

Manje djece u srednjim školama u posljednjih pet godina

Iako se kaže da je ovaj upisni rok upalio alarme, u Rektoratu su se složili s našom opaskom da su alarmi upaljeni mnogo ranije. Hiperprodukcija kadra, odlazak mladih, a kasnije i cijelih porodica iz Bosne i Hercegovine, pad nataliteta, samo su neke od posljedica koje su sada stigle na naplatu.

I rektor Rifat Škrijelj složio se kako je splet niza okolnosti doveo do smanjenog broja upisanih studenata na Univerzitet u Sarajevu.

 – U KS je u zadnjih pet godina 11 hiljada manje upisanih srednjoškolaca. Broj svršenih srednjoškolaca bio je oko 3.500, a sada je oko 2.900, a preko 1.800 ih se pojavilo na rang-listama naših fakulteta i akademija. Dakle, 1.100 ih se nikako nije pojavilo, a među njima su i oni koji su završili trogodišnji studij i nemaju pravo da konkurišu na upis, te će odmah ići u privredna zanimanja. Jedan broj njih je odlučio da ne konkuriše na fakultete, te će možda upisati privatne univerzitete ili studije u inostranstvu, naveo je Škrijelj alarmantne podatke navodeći kako se na rang-listama pojavio i određen broj stranih studenata, naročito iz regiona – susjedne Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije itd.

Škrijelj dodaje da je pored pada nataliteta i veliki broj raseljenih porodica uzrok ovog alarmantnog stanja, koje teško možemo vratiti jer se nalaze najčešće u zemljama EU koje im nude bolje uslove školovanja i zaposlenja, a smatra i da mnogi studenti sada rado odlaze tamo zbog takvih uslova.

Dodaje i kako strani univerziteti rado primaju naše kvalitetne studente jer time ne samo da popunjavaju svoje demografske rupe, nego i dobijaju kvalitetan kadar koji se pokazao uspješnim u svijetu.

 – Bosna i Hercegovina je, na našu veliku žalost, postala rasadnik ozbiljnih kadrova za Evropu i ostale, zato što im ne možemo ponuditi ono što im nude te zemlje: dobre stipendije, brzo zaposlenje, dobra primanja da organiziraju svoj život. Nositi se sa tom svakodnevnicom i mi kao Univerzitet doživljavamo sudbinu cijelog društva i imamo takav odliv kakav imamo, rekao je Škrijelj za “SB”.

Univerziteti ne mogu biti jedini agenti promjena

Da li Rektorat nakon drugog upisnog roka planira napraviti evaluaciju i analizu obrazovnog sistema koja bi jasno razotkrila posljedice ove poražavajuće statistike?

 – Univerzitet u Sarajevu, kao i drugi univerziteti, ne mogu biti jedini agenti promjene koji će zaustaviti odliv mladih ljudi iz BiH. To je zadatak svih nas pojedinačno, države i društva, da obezbijedimo uslove u kojima će mladim ljudima biti dovoljno interesantno da ostanu ovdje. Sa jedne strane, mi imamo jedan demografski pad, smanjen broj djece koja se upisuju u osnovne i srednje škole, vrlo značajan broj mladih ljudi koji odlaze na studiranje u inostranstvo koji se čak strateški regrutiraju sa područja Balkana, prokomentirala je Husremović potvrđujući kako će nakon drugog upisnog ruka imati sve sumirane podatke i tada očekuju tematsku sjednicu Univerziteta u Sarajevu.

Rektor Škrijelj je rekao kako je ovo četvrta godina zaredom u kojem Univerzitet u Sarajevu ima manji broj upisanih studenata od očekivanog.

 – Već četvrtu godinu upisujemo tek oko 65-75 % odobrenih mjesta. Sazrelo je stanje da nakon drugog upisnog roka napravimo jednu ozbiljnu analizu o procesima koji su doveli do toga, da redefinišemo naše kvote sa kojima idemo prema Vladi. Možda je vrijeme da Univerzitet ne traži više 6.000 nego možda 4.000 domaćih, a 3.000 stranih studenata, ali da ponudi jednu seriju studijskih programa na engleskom jeziku koji će biti prihvatljivi za studente i drugih zemalja u svijetu, rekao je Škrijelj navodeći kako su strani studenti pokazivali interes za studije u lijepoj zemlji kao što je BiH, ali im do sada Univerzitet nije imao mogućnosti ponuditi odgovarajuće studije.

 – Nastavne planove i programe ćemo morati uskladiti u nekim segmentima sa tržištem rada i kao Univerzitet u Sarajevu morat ćemo malo više raditi sa našim osnivačem da se uvedu stimulativne mjere poput stipendija za domaćih i stranih studenata, posebno za neke grupe nacionalnih predmeta, onih koji predstavljaju identifikaciju države BiH, prokomentirao je Škrijelj navodeći kako moramo naći načine da sačuvamo studije poput bosanskog jezika, pa čak i perzijskog i drugih jezika, ali i da se razvijaju novi studijski programi iz nekih oblasti poput računarskih, što tržište rada od Univerziteta i očekuje.

Od ove godine, svi studenti koji upišu IT smjer na ETF-u ili PMF-u na UNSA bit će stipendisti Vlade KS, te su Škrijelj i Husremović potvrdili kako su ti kapaciteti već popunjeni, što je ozbiljan pokazatelj šta traži tržište rada.

Oni koji rade uskoro bi mogli uporedo i studirati

U razgovoru za “SB” Husremović je istakla kako se Univerzitet trudi da razvija studijske programe, gdje se studenti mogu i dokvalificirati, te razvijati svoja stečena znanja i karijere.

Uskoro očekuju i novi zakon koji će omogućiti razvoj dualnih programa, koji će omogućiti onima koji rade da nastave studije, što do sada je bilo teško izvedivo.

 – To će biti kombinacija studija koji će se organizirati kod poslodavca i na samom univerzitetu, otkrila je Husremović navodeći kako rade i na tome da netradicionalnim studentima, odnosno onima koji nisu tek izašli iz srednje škole, omoguće da se uključe ili vrate u visoko obrazovanje, dodajući kako je cilj Univerziteta da povećaju broj visokoobrazovanih ljudi u našem društvu, što smatraju da može biti glavni pokretač promjena.

Šta će se desiti sa kadrom na odsjecima koje niko nije upisao?

S obzirom na to da pojedine studijske programe nije upisao niti jedan student, a možda neće ni u drugom upisnom roku, postavlja se pitanje šta će se desiti sa profesorima, asistentima i demonstratorima na tim studijima.

 – Naši nastavnici nisu birani samo da rade nastavu, nego da vrše i istraživanja. Tako da zasigurno svi oni koji ne budu imali dovoljan broj studenata i ispunjenu nastavnu normu, imat će dodatne obaveze za njihov istraživačk i razvojno djelovanje na Univerzitetu u Sarajevu, odgovorila je Husremović navodeći kako je važno razvijati silabuse, poticati učenja, te kako će nastaviti imati puno prostora da daju ogroman doprinos i povećaju ne samo kvalitet studija, nego i naučnog rada na Univerzitetu.