Razgovarala: Albina Kriještorac, STUDOMAT.ba
Kako postati asistent, koliko je to težak put?
Put do asistentske pozicije neminovno podrazumijeva višegodišnji iscrpan rad i predanost. Zaista nisam razmišljao da će me odabir struke odvesti u ovom pravcu, ali život svakako ne možemo predvidjeti. Svaka individua bira putanje kojim će se kretati, kao i intenzitet posvećenosti izazovima sa kojima se susreće. Nažalost, njegovanje prosječnosti je zona komfora i takvo stanje treba nužno mijenjati. Ja sam se opredijelio za maksimum ulaganja i pažnje, a što je na kraju i dalo rezultate. Tako definisan okvir vizije predstavlja put trasiran imperativom izvrsnosti. Smatram da je istinski bitno raditi ono što volimo, jer samo tako možemo pronaći pravi podstrek koji će nas tjerati da idemo naprijed i budemo najbolji u svom poslu.
Da li je tačno da ste najmlađi asistent na Univerzitetu u Sarajevu?
Ne bih sa sigurnošću konstatovao da sam najmlađi asistent na Univerzitetu u Sarajevu ili u čitavoj Bosni i Hercegovini, jer ne raspolažem takvom vrstom podataka, a niti su mi naročito značajni. Zasigurno da jesam dio najmlađeg univerzitetskog kadra. Godine ne trebaju biti mjerilo za uspjeh, jer je uvijek do nas koliko, kako i u koje ćemo vrijeme uspjeti u svojim ciljevima.
Koliko je značajno da studenti budu uključeni, te da prisustvuju raznim konferencijama, programima i seminarima, a koji su vezani za njihov izbor studija?
U kontekstu posmatranja izbora studija, standarda i provedbe cjelokupnog edukacionog procesa, Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu predstavlja mjesto na kojem se stvaraju temelji za izgradnju akademske ličnosti i perpetuiraju nužna multidisciplinarna znanja za formiranje stručnih profila u cilju suprotstavljanja svim vidovima protivpravnih i društveno opasnih ponašanja. S druge strane, svakako da prisutnost studenata konferencijama, seminarima, radionicama, ima nemjerljivu vrijednost. Smatram da je neophodan dodatni rad i angažman da bi se stvorila jedna šira i kvalitetnija slika stanja oblasti koju odaberemo i izučavamo. Učenje se ne završava u fakultetskim amfiteatrima. Ukoliko želimo biti vrsni poznavaoci svoje profesije potrebna su nam i iskustva drugih. Prijavljivanje i učešće na raznim programima daje nam mogućnost da naučimo više i da znanje, novostečene vještine i sposobnosti neminovno primijenimo i u praksi. Suludo je ne iskoristiti ono što nam se pruža, i to naročito u slučajevima kada je ponuda uže specijalizirana, naročito u oblasti za koju se odlučimo. Time također iskazujemo i veću društvenu odgovornost, želju da budemo promjena koju okolina želi vidjeti i iniciramo ideje kada nam se pruži prilika za njih.
Kako uspijevate uskladiti sve obaveze? Da li imate neki savjet za mlade?
Vrijeme je veoma bitno i ključno je znati kako da ga isplaniramo. Kada uspijemo definirati prioritete lakše je usmjeriti se dalje ka onome što imamo namjeru ostvariti. Uz dobru organizaciju i raspoređivanje svakog poslovnog i privatnog segmenta nema razloga da se ne uspije. Naravno da postoje momenti kada je teže sve stići, pa zbog toga moramo znati i kad je vrijeme da posegnemo još više, a kad treba odmoriti. Nije uzaludno ono što svakodnevno čujemo – na mladima svijet ostaje. Zaista je tako i tek kada postanemo svjesni uloge i značaja koji imamo u društvu možemo se nadati napretku. Mladi moraju shvatiti da se budućnost nalazi isključivo u njihovim rukama.
Koliko mladi mogu doprinijeti poboljšanju sigurnosne situacije u našoj zemlji ?
Bosna i Hercegovina se susreće sa mnogo problema, izazova i rizika. Kada se cjelokupna situacija rezimira sa sigurnosnog aspekta, slobodno možemo konstatovati da je ona veoma dinamična i izazovna. Godišnja dijagnoza i analiza sigurnosne situacije bude predstavljena u dokumentu „Informacija o stanju sigurnosti“ u izdanju resornog Ministarstva sigurnosti BiH. Sigurnosne studije putem kojih se artikuliraju različite naučne discipline koje doprinose osvjetljavanju, sprječavanju i preveniranju svih segmenata života koji imaju sigurnosno ugrožavajući karakter, u pogledu dijagnosticiranja sigurnosne situacije u Bosni i Hercegovini uvijek pretpostavljaju odvojeno posmatranje svih polja sigurnosti. Neposrednom, neutralnom i temeljitom analizom svih faktora koji međusobno koreliraju, može se doći do rezultata u formi predlaganja novih rješenja. Shodno tome, mladi se moraju zapitati koliko doprinose poboljšanju/pogoršanju sigurnosne situacije i obaveza im je da pospješuju i usavršavaju sve one faktore koji vode ka stabilnijoj i sigurnijoj situaciji u oblastima i poslovima kojima se bave, te da minimiziraju one koji narušavaju takvu stabilnost. Zadatak mladih treba biti operacionaliziran kroz dugoročan koncept permanentnog poboljšanja sigurnosne situacije na prostoru gdje egzistiraju jer je takva misija nužnost ali i odraz plemenitosti.
(Albina Kriještorac / STUDOMAT.ba)