Ali Tesla nije bio jedini izumitelj i naučnik koje su pokrali. Neki su bili entuzijasti koji su se “igrali”, neki poput Tesle vizinari koji se nisu opterećivali prizemnim stvarima, a neki jednostavno nisu imali novca i uticaja. Baš kao i danas, i u prošlosti se ‘ratovalo’ na sudovima, patente je prijavljivao onaj ko je imao novac ili uticaj, i tako uzimao zasluge za izume koji su izumljeni mjesecima, pa čak i godinama prije.

5. Fotografija

Zasluga za izum fotografije 1839. godine pripisuje se francuskom umjetniku i hemičaru Luju Dageru (Louis Daguerre), koji je zahvaljujući dagerotipiji do danas ostao poznat kao “otac fotografije.”

Ali historijske činjenice kažu da je francuski naučnik koji je živio u Brazilu, Luj Florens, koristio fotoaparat čak šest godina prije Dagera. On je čak imao i riješen problem fiksiranja slika, problem koji je “oca fotografije” mučio godinama. Florens je svoje slike nazvao fotografijama, ali, s obzirom da nisu viđene u Evropi, nisu ni privukle pažnju javnosti. Stoga su prvi fotografski snimci “dagerotipije” ušle u historiju i proglašene prvim fotografijama, a Luj Dager prvim fotografom na svijetu.

4. Telefon

Aleksandar Grem Bel (Alexander Graham Bell) je bio ugledni naučnik, izumitelj, inženjer i inovator kojem se pripisuju zasluge za izum prvog praktičnog telefona, i prve govorne poruke poslane ‘preko žice’. Bel je do svog otkrića došao 1857. godine, a američki patent je dobio 7. marta 1876. godine. Tri dana kasnije, poslao je “prvu telefonsku poruku.”

Najmanje četiri godine prije Bela, Amerikanac talijanskog porijekla Antonio Meuci je radio na prenosu govora putem električne energije. On je čak i ‘podnio obavještenje’ o patentiranju izuma, prvog telefona, 1871. godine, ali nije mogao da nabavi 250 dolara koliko mu je bilo potrebno za sam patent. Belova kompanija se kasnije sukobila na sudu sa suparničkom Glob Telefon Kompani koja je bila Meucijev pokrovitelj. Nakon dugog sudskog spora, sud je presudio u korist Bela jer je ovaj ipak imao patent, iako je u presudi navedeno da je Meuci bio prvi koji je “prenio govor mehaničkim putem pomoću žičanog telefona.”

3. Teleskop

Niko ne može reći sa sigurnošću ko je izumio prvi teleskop, ali zasluge se obično pripisuju talijanskom matematičaru, fizičaru, izumitelju i astronomu Galileu Galileju, poznatom kao “ocem moderne astronomije”, “ocem moderne fizike”, “ocem nauke”.

Ipak, historičari se slažu da je teleskop izumio Hans Liperši (Hans Lippershey), optičar iz Midlburga u Holandiji. On je podnio zahtjev za patent u Holandiji 1608. godine, ali je odbijen jer se ‘proizvod mogao previše lako sastaviti da bi se smatrao izumom’. Kada je do Italije stigla vijest da se Liperši uputio prema Veneciji da proda svoje teleskope, Galileo je brzo napravio vlastiti teleskop, pokazao duždu kako može vidjeti neprijateljske brodove daleko ranije i na taj način osigurao novac, kao i svoje mjesto u historiji. Ipak, Galileo je prvi teleskop usmjerio u nebo.

2. Prvi let (prvi avion)

Orvilu i Vilburu Rajtu (Orville & Wilbur Wright), poznatijim kao braća Rajt, pripisuje se izum prvog aviona, kao i prvi uspješan kontrolisani let.

Istina je ipak malo drugačija. U martu 1902. godine, Ričard Pirs (Richard William Pearse), farmer i izumitelj sa Novog Zelanda je u svom avionu letio oko 320 metara prije nego se zabio u živicu. Ovaj daleko manje poznati eksperiment leta dogodio se mjesecima prije slavnog leta braće Rajt. Sam Pirs nije bio željan publiciteta, pa se nikada nije ni borio da dobije zaslugu, a takođe nije imao ni sredstava kako bi unaprijedio svoj izum.

1. Sijalica

Kada se postavi pitanje “ko je izumio sijalicu”, većina ljudi će bez razmišljanja reći Thomas Edison. Međutim, on je samo radio na prethodnim izumima, a prije njega više od dvadeset izumitelja radilo je na stvaranju i oblikovanju sijalice. Ali, istina je, Edisonova verzija je bila najefikasnija. Doduše, ni ta verzija nije bila samo njegova.

Od ranih 1800-ih, izumitelji su tražili razne načine  da pretvore električnu energiju u svjetlo. Sir Hemfri Dejvi, engleski liječnik, uspješno je napravio sijalicu još 1801. godine, ali nažalost, nikada nije uspio stvoriti svjetlost koja je trajala više od nekoliko minuta.

Hiram Maksim, izumitelj kojem se pripisuju izumi poput prvog prenosivog mitraljeza (Maxim gun), mišolovke, pegle za kosu i parne pumpe, bio je prvi čovjek koji je riješio glavnu manu sijalica – pregorijevanje. No, njegovo rješenje je bilo skupo. Ali Edison je prvi koji je uspio napraviti jeftinu sijalicu, koja ne vuče veliki napon niti pregori odmah. Jednostavno je kao žarnu nit iskoristio karbinizovani bambus. I to je patentirao. Ali kada se počeo širiti na britansko tržište uočio je Džozef Svon, pa ga je isplatio. Kada je počela komercijalna proizvodnja Edisonovih sijalica koje su mogle svijetliti i duže od 40 sati, na svakoj je pisalo “Edison”, pa su tako sijalice i postale izum koji se i dan danas veže za njegovo ime.

(Nezavisne novine)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.