Pet godina muke i odricanja, a onda nema posla: Mlada magistrica ozbiljno razmišlja da se zaposli u prodavnici

'Mnogi od mojih kolega već rade po shopping centrima...'


Ilustracija: Envato
Ilustracija: Envato

Pet godina rada, muke, odricanja, a onda se nemate gdje zaposliti. Računali smo da nam je šansa za ulazak u škole mjera ‘volontiranja, ali je to ukinuto, govori za Slobodnu Dalmaciju diplomirana pedagoginja iz Splita.

Nakon ukidanja mjere zapošljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, nadali su se da će posao naći barem preko mjere pripravništva, da će tako nešto naučiti od mentora i steći potrebna znanja jer, kako tvrdi ova mlada pedagoginja, na fakultetu nisu imali prakse ni deset posto.

Da ćemo tako dobiti šansu barem za polaganje stručnog ispita. Ali ni od toga ništa. Stalno se mijenjaju propisi, stvorila se zavrzlama s tim i neki od direktora otvoreno su nam rekli kako je to sve vrlo zbunjujuće i da ne znaju na koji nas način zaposliti. Čak i onim školama kojima fale stručni suradnici i učitelji Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) ne odobrava zapošljavanje pripravnika. U cijelom Splitu, koliko znamo, ove godine odobreno je zapošljavanje samo pet pripravnika u školama, govori.

Sada se pita šta da rade.

Navodno novog natječaja nema do apila iduće godine. Kao diplomirana pedagoginja, magistrica pedagogije, sad ozbiljno razmišljam da se zaposlim u nekoj prodavnici. Mnogi od mojih kolega već rade po centrima. Živjeti od zamjene do zamjene nema nekog efekta, a sjediti kući je grozno!, dodaje ova mlada djevojka koja se, kao i brojni njezini vršnjaci, nakon stjecanja diplome našla u nemogućoj misiji traženja prvog posla u struci, prenosi Moj Faks.

Prema podacima MZO-a, od 2018. godine otkad je HZZ pokrenuo tu mjeru (finansiranu od strane Europskog socijalnog fonda), u odgojno-obrazovnim ustanovama (vrtići, škole, učenički domovi) koristilo ju je 300 osoba. Podsjetimo, zapošljavanje putem te mjere predviđeno je na radnim mjestima stručnih saradnika (bibliotekari, pedagozi, psiholozi, logopedi, defektolozi itd.), kao i učitelja, nastavnika te odgajatelja u učeničkim domovima.

Nakon više od pola godine staža ne možeš biti pripravnik

Prvi su na te probleme upozorili mladi psiholozi-pripravnici, što je kadar koji posebno nedostaje u školama, a koji su alarmirali javnost kako je većina njih nakon isteka pripravničkog staža od godinu dana – čak i kada postoji nasušna potreba za njima u toj školi – doslovno bačeni na cestu.

I dok oni nisu uspjeli zadržati željeno radno mjesto u školama, nove generacije, među kojima je i sagovornica pedagogica, sada u škole putem mjere pripravništva jedva da mogu i ući.

Svako ko ima više od šest mjeseci staža više se ne može ni kandidovati za pripravnika. A šta smo mi trebali raditi nakon diplome dok dočekamo tu mjeru? Većina radi po zamjenama, nekad vas zovu u školu doslovno na par dana ako je neko na bolovanju, na primjer. Ako si stalno po zamjenama, nakupi se i više od šest mjeseci, ali onda ništa od pripravništva, prepričava magistrica još jedan od apsurda.

Ne čudi stoga ogorčenost ovih mladih ljudi koji su se našli u ovoj situaciji.

U školama nedostaje psihologa i pedagoga

Dok u školama hronično nedostaje kadra poput psihologa, a podaci ukazuju kako ih nema gotovo 60 posto osnovnih škola, nešto je bolje stanje s pedagozima. Broj stručnih suradnika, prema Državnom pedagoškom standardu (DPS) vezan je za veličinu škole, odnosno broj učenika u nekoj školi.

DPS tu ide na ruku pedagozima budući da izrekom navodi kako čak i osnovne škole s najmanjim brojem đaka (ispod 180) smiju zaposliti samo dva stručna suradnika “od kojih jedan mora biti pedagog”. Nešto manja potražnja za pedagozima u obrazovnim ustanovama možda leži i u tome što ih trenutno ima oko 90 posto škola, odnosno u osnovnim školama trenutno ih radi 808 (od 920 matičnih ustanova), a u srednjima 347 (od oko 400 srednjih škola).


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!