Nezaposlenost mladih: “Ne sanjajte isključivo o poslu u javnoj upravi, biće ga sve manje”

Negativna kretanja na tržištu rada u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina najviše su pogodila populaciju mladih, imajući u vidu da je stopa njihove nezaposlenosti rasla čak dva do tri puta više u odnosu na stopu ukupne nezaposlenosti.

12.02.2014.
Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

Negativna kretanja na tržištu rada u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina najviše su pogodila populaciju mladih, imajući u vidu da je stopa njihove nezaposlenosti rasla čak dva do tri puta više u odnosu na stopu ukupne nezaposlenosti.

Piše: Elvir Padalović; BUKA

Statistika rada upečatljivo ukazuje na tri ključna problema: ogromnu nezaposlenost mladih, koja se u ovom trenutku penje na preko 60% i rekordna je u Evropi; izrazitu neaktivnost (više od 50% mladih ljudi je ekonomski neaktivno – nema posao, niti ga traži); i dugotrajnu nezaposlenost, gdje preko 50% mladih koji traže posao ne mogu doći do zaposlenja duže od godinu dana. Mladi ljudi čine više od jedne trećine svih nezaposlenih u BiH, a alarmantnija od svih statistika je ta da imamo trend povećanja nezaposlenosti.

Ako se tome dodaju i zabrinjavajući rezultati demografskog trenda, koji govore da u BiH živi za 320.000 manje mladih nego prije 1991. godine, onda je jasno zbog čega se situacija može nazvati dramatičnom.

Nedavno je objavljen podatak da prosječno svaki mladi čovjek čeka 5 godina na posao. Stručnjaci objašnjavaju kako je danas situacija na tržištu rada takva da se mladi za posao moraju bukvalno boriti, a oni koji to ranije shvate imaju veću šansu da dođu do zaposlenja. Drugi razlog za ovaj podatak krije se u činjenici da su pogrešno vođene ekonomske politike sputavale privatni sektor, a da su se otvarala nova radna mjesta jedino u javnoj upravi. Kao rezultat takvog odnosa, imamo ambijent u kojem se država (javna uprava) smatra idealnim poslodavcem, gdje za posao vrijedi čekati godinama.

Mladi u BiH i njihovo kretanje na tržište rada

Marko Martić, iz Centra za istraživanja i studije “GEA”, autor istraživanja “Nezaposlenost mladih – EU i BiH dijele isti problem, mogu li i rješenja biti zajednička?”, kaže za BUKU kako rezultati mnogobrojnih istraživanja o položaju mladih u BiH govore o njihovoj neaktivnosti na tržištu rada, međutim, on vjeruje kako je značajan broj mladih razočaran u institucije sistema i obeshrabren da aktivno traži posao, dijelom i zbog toga što postoji veliki nesklad između njihovih očekivanja tokom školovanja i stvarne situacije na tržištu rada, sa kojom se neminovno suočavaju.

– S druge strane, smatram da veliku zaslugu za neaktivnost mladih na tržištu rada ima i obrazovni sistem, koji ih od najranije dobi „uči“ da čekaju na posao, umjesto da ga aktivno traže ili sami stvaraju. Kao ilustracija može poslužiti primjer susjedne Hrvatske, koja ima relativno sličan obrazovni sistem, gdje je procenat mladih koji istovremeno rade i studiraju ispod 5%, dok u zemljama poput Austrije, Njemačke, Danske, Finske i Holandije taj procenat dostiže 30% ili čak 40%, kaže Martić.

Martić kaže da su interesantni rezultati  međunarodnog testa učeničkih postignuća PISA za 2012. godinu, koji se provodi sa osnovnim ciljem da se sagleda i procijeni stepen u kojem su učenici, koji se nalaze na kraju osnovnog obrazovanja, ovladali kompetencijama važnim za nastavak školovanja i puno učešće u društvenim tokovima.

– Na osnovu dobijenih rezultata, može se izvući zaključak da postoji snažna korelacija između rezultata ovog testa i stope nezaposlenosti mladih. Naime, većina evropskih zemalja koje su imale dobar skor u PISA testu u isto vrijeme imaju i nižu stopu nezaposlenosti mladih u odnosu na EU prosjek (Finska, Estonija, Holandija, Švajcarska, Njemačka, Belgija, Austrija, Slovenija, Danska). S druge strane, zemlje čiji su učenici ostvarili ispodprosječan rezultat na PISU testu imaju istovremeno i lošije pokazatelje nezaposlenosti mladih u odnosu na EU prosjek (Španija, Bugarska, Grčka, Mađarska“  Italija, Švedska, Portugal, Hrvatska, Slovačka, Litvanija), ističe Marko Martić.

Podsjećamo, Bosna i Hercegovina nije učestvovala u zvaničnom PISA testiranju 2012. godine, od zemalja iz regije tu su, pored Slovenije i Hrvatske, učestvovale još Srbija, Crna Gora i Albanija. Rezultati koje su učenici iz tih zemalja ostvarili znatno su ispod EU prosjeka.

Rusmir Pobrić, iz Instituta za razvoj mladih KULT, za BUKU kaže da su mladi na tržištu rada zbunjeni, ali da se osposobljavaju za posao u skladu sa prilikama koje im se nude. On kaže kako ima preko 40.000 visokoobrazovanih na biroima, veliki broj mladih poznaju strane jezike, rad na računaru, naučili su napisati CV – ali radno iskustvo nisu mogli steći tokom školovanja. Prebacivanje loptice na mlade, kako nisu dovoljno kompetentni, često je svjesno spinovanje kako bi se prikrila loša ili nikakva politika zapošljavanja mladih.

I Pobrić ističe kako mladi vape za poslom u javnom sektoru, u najširem smislu, nekad i nesvjesni da su šanse za takav posao minimalne.

– Međutim, vlastima ili bolje reći političkim partijama odgovara pozicija javnog sektora kao najpopularnijeg poslodavca, jer mladi se onda okreću njima kao jedinoj adresi koja im može pomoći. Nažalost, privredni sektor proživljava teške dane i trenutno nema kapaciteta značajno proširiti broj radnih mjesta, kaže Pobrić.

On kaže da mladi čekaju na posao i do 5 godina jer jednostavno nema radnih mjesta.

– U decembru 2013. godine, imali smo preko 550 hiljada nezaposlenih na evidencijama zavoda, dok su poslodavci u ovom periodu istim evidencijama prijavili potrebe za zapošljavanjem 2.348 nova radnika – to je oko 235 nezaposlenih po jednom radnom mjestu, dodaje Pobrić.

Nikola Kuridža, iz Centra za mlade Kvart iz Prijedora, kaže za BUKU kako u BiH postoji tržište rada, ali u obliku predcivilizacijskih zajednica. Na našem ‘’tržištu rada’’, napominje Kuridža,  vlada zakon jačeg i društveni ugovor služi samo da se ne poštuje. U takvom okruženju, mladi se utapaju u glavne tokove, znaju da diploma, stečena znanja, sposobnosti i talenti malo znače, ukoliko ne postoje faktori koji im daju poziciju jačega (uticaj, veze, bogatstvo, stranačka knjižica i slično), te se već kroz srednju školu samostalno pripremaju za funkcionisanje na takvom socijalnom prostoru.

– Ako se pitanje postavi kako se mladi ponašaju na bosanskohercegovačkom tržištu rada, onda odgovor svakako jeste da je njihovo ponašanje adekvatno, no ako se pitanje odnosi na neko uređeno i funkcionalno tržište rada, koje je za nas još uvijek prilično nejasan prostor, onda ponašanje mladih može da se okarakteriše kao nevizionarsko, neodgovorno i krajnje pasivno, sa osjetnim odsustvom empatije i opšte društvene odgovornosti. Trenutni (pa čak i dobro plaćen) posao neće opstati u društvu koje trune, napominje Kuridža.

– Generalno govoreći, mladi jesu najugroženija populacija na tržištu rada, smatra Jan Zlatan Kulenović, Izvršni direktor Omladinske informativne agencije BiH.

Prema njegovom mišljenju, ovdje se ne radi samo o stopi nezaposlenosti koja je visoka, koliko o druge dvije činjenice – da se zbog političke nestabilnosti, lošeg upravljanja, a onda i manjka investicija, ne otvaraju nova radna mjesta, a da pri tom obrazovni sistem, zastario sam po sebi, proizvodi novu radnu snagu koju niko ne traži.

– Samo u posljednje dvije godine, broj nezaposlenih sa diplomom povećao se za trećinu i sada prelazi 40.000. Treći problem u cijeloj priči jeste da mladi izlaze iz obrazovanja, nevezano za profesiju, bez adekvatnih vještina zapošljivosti i bez poduzetničkih vještina da barem kreiraju svoj biznis, kada ih već radna mjesta ne čekaju, kaže Kulenović za BUKU.

Koji su EU odgovori na nezaposlenost mladih?

Uporedni podaci pokazuju da je i Evropska unija u proteklih nekoliko godina suočena sa problemom izrazito visoke nezaposlenosti mladih, koja je za samo četiri godine porasla sa 15% na 23,5%.  Skoro 7.5 miliona mladih širom Evropske unije trenutno je ekonomski neaktivno ili bez posla, od čega najviše u zemljama poput Grčke, Španije, Italije, Portugala, ali i Slovačke, Irske, Litvanije i Švedske, gdje je nezaposlenost mladih takođe iznad EU prosjeka. U isto vrijeme, prisutan je trend rastuće neaktivnosti kod mladih, rano napuštanje školovanja, kao i dugotrajna nezaposlenost.

Marko Martić, iz Udruženja GEA, ističe da ozbiljnost ovog problema dodatno naglašavaju rezultati Eurofoundanalize, prema kojima su godišnji troškovi nezaposlenosti mladih i njihovog odsustva iz sistema obrazovanja i programa osposobljavanja procijenjeni na preko 100 milijardi eura godišnje, ili između 0,8% i 1,2% BDP-a za 21 zemlju članicu Evropske unije koje su bile predmet ove analize.

– Bosna i Hercegovina nije bila obuhvaćena ovom analizom, ali grube pretpostavke samo na bazi  analogije sa zemljama članicama koje imaju slične probleme na tržištu rada, poput Španije, govore da BiH, zbog ogromne nezaposlenosti i neaktivnosti mladih, godišnje gubi oko 1% svog BDP-a, odnosno više od 250.000.000 KM u apsolutnom iznosu, ističe Martić.

Znajući koliko su mladi važni za svaku društvenu zajednicu, kao dio populacije koji donosi nove ideje i pokretačku snagu, Martić kaže da je Evropska unija pitanje nezaposlenosti mladih stavila na centralno mjesto svoje političke agende.

– Lideri EU su na sastanku Vijeća Evrope juna 2013. godine usvojili sveobuhvatan plan za borbu protiv ovog problema, te donijeli odluku o pokretanju i proširenju više različitih inicijativa, kako bi se olakšala integracija mladih na tržištu rada i podstaklo njihovo zapošljavanje. Jedna od tih inicijativa je i program „Garancije za mlade“, čiji je temeljni cilj da se u svakoj od zemalja članica mladima koji se ne zaposle u periodu od 4 meseca nakon završetka formalnog obrazovanja, ponudi posao, nastavak obrazovanja ili sticanje zanatskih/praktičnih vještina, ističe za BUKU Martić.

Da li i na koji način predložena rješenja i mjere na nivou Evropske unije mogu biti putokaz za kreiranje politika zapošljavanja mladih i u Bosni i Hercegovini, osnovna je tema istraživanja koje je GEA provela tokom perioda avgust/decembar 2013. Godine. Nastojali su utvrditi elemente sličnosti u položaj mladih na tržištu rada u BiH i Evropskoj uniji, te na bazi zajedničkih karakteristika izdvojiti generalne principe, kao i konkretna, odnosno, primjenjiva rješenja u Bosni i Hercegovini.

Na kraju istraživanja, a po ugledu na rješenja unutar Evropske unije, nude se konkretni prijedlozi kojima se može ublažiti problem nezaposlenosti u BiH.

Autori istraživanja smatraju da, između ostalog, BiH treba bolje iskoristiti raspoložive EU i druge međunarodne fondove; pokrenuti mini javne radove za mlade u oblasti očuvanja životne sredine, u području eko industrije i poljoprivredne proizvodnje, upravljanja otpadom i energijom; pružiti podršku socijalnom preduzetništvu mladih; promovisati neformalno obrazovanje mladih i druge programe koji mogu unaprijediti vještine zapošljivosti, liderstva i preduzetništva.

Prema riječima Jana Zlatana Kulenovića, nezaposleni mladi ljudi u ovom momentu su kao voda u prostoriji u kojoj je pukla cijev, a mjere koje se preduzimaju su kao kantica kojom pokušavamo vodu izbaciti, ali cijev je i dalje puknuta i voda curi.

– Taj problem – tj. obrazovni sistem koji proizvodi neupotrebljive kadrove ili mlade koji su dezorijentisani i koji ne odgovaraju potrebama tržišta rada i dalje predstavlja ogroman problem, za koji 14 nadležnih ministarstava obrazovanja u ovoj zemlji nema rješenje, ili bolje rečeno, političku volju, navodi za BUKU Kulenović.

Mladi treba da budu svjesni da im država neće nuditi posao i da posao ne pada sa neba. I dalje će naravno biti koruptivnih radnji i nepotizma, ali smanjenjem administracije i prodajom državnih preduzeća, biće sve manje mogućnosti i za zloupotrebe, a novi strani vlasnici tražiće prije svega kvalitet.

Generalno govoreći, današnji obrazovni sistem ne nudi moderna znanja i vještine i zbog toga će u žestokoj borbi za radno mjesto biti uspješniji oni koji su, pored formalnog obrazovanja, stekli te vještine i radno iskustvo kroz druge oblike. Oni će biti privlačni poslodavcima, i tražiće se sve više i cijeniti proaktivnost mlade osobe, kojom pokazuje da želi ulagati u sebe, da je spremna na različite načine da se usavršava i da posjeduje motivaciju.

Šta na kraju preostaje mladima, pogotovo onim nezaposlenim?

– Biti aktivan, maštovit, ulagati u sebe konstantno i ne čekati jeste najvažniji stav za one koji žele da budu sutra privlačniji na tržištu rada, u zemlji u kojoj gotovo da nema novih radnih mjesta. Učenje i gradnja kapaciteta može biti i u volontiranju, stažiranju, uključivanjem u omladinske i nevladine organizacije, kroz putovanja, i sasvim sigurno i doedukaciju vani, ističe Kulenović.

Marko Martić,  iz GEA, ima još jedan savjet za mlade:

– Ne sanjajte isključivo o poslu u javnoj upravi, biće ga sve manje…

(Elvir Padalović; BUKA.ba)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.