Nezaposlenost mladih je globalni problem

Stručnjaci UN-a prognoziraju paradoksalnu situaciju: u razvijenim industrijskim zemljama će uslijed dužničke krize stopa nezaposlenosti mladih pasti, dok će u drugim dijelovima svijeta porasti.

Međunarodna organizacija za rad (ILO) polazi od procjene da će stopa nezaposlenosti mladih u industrijskim zemljama pasti sa sadašnjih 17,5 posto na 15,6 posto 2017. godine.

Za nerazvijene zemlje jednako kao i za zemlje u razvoju su procjene drugačije: očekuje se porast nezaposlenosti osoba u dobi između 15 i 24 godine starosti. ILO objašnjava da je takav razvoj posljedica dužničke krize koja sada potresa Evropu i odražava se na njen privredni razvoj. Posljedice te krize se, naime, sve više osjećaju i u drugim zemljama.

Unutar EU-a se kriza pak osjeća posebno u sve većoj podijeljenosti na sjever i jug. Dok se procjenjuje da će nezaposlenost mladih primjerice u Njemačkoj biti ispod deset posto, u Španiji i Grčkoj bi svaka druga mlada osoba mogla biti u situaciji da ne može pronaći plaćeni posao.

Prednost zemalja sa dobrim obrazovnim sistemom

Pa ipak se na području Europske unije općenito može očekivati barem lagani oporavak na tom području. Upravo suprotan trend se međutim očekuje u zemljama u razvoju: tamo će broj nezaposlenih mladih porasti. Objašnjenje je jednostavno, kaže Werner Eichhorst iz ILO-a: “Zemlje koje imaju visoko razvijen obrazovni sistem, poput Njemačke, Austrije, Danske ili Nizozemske, načelno imaju bolju poziciju.”

Takozvani dualni obrazovni sistem, unutar kojeg se teoretska nastava kombinuje s praksom u nekom proizvodnom preduzeću, jedan je od razloga zbog kojih npr. Njemačka i unutar EU-a ima komparativnu prednost naspram brojnih drugih zemalja. “Takav dualni sistem obrazovanja omogućuje mladima da već vrlo rano stupe u kontakt sa svijetom rada i s mogućim budućim poslodavcima”, objašnjava Eichhorst.

Iseljavanje kao šansa?

Kratkoročne mjere za smanjenje nezaposlenosti mladih nisu posebno uspješne. Eichhorst kaže da su neke zemlje pokušale s programima dokvalifikacije ili “poticanja zapošljavanja”. U tim slučajevima država preuzima dio troškova za plate mladih koji pronađu posao u privatnim preduzećima. Ali takve mjere pomažu samo ako postoje povoljni okvirni uslovi, poput velike potražnje na domaćem tržištu i dobrih izgleda za izvoz.

Za većinu zemalja u razvoju to se međutim ne može reći, naglašava Eichhorst. Ovaj stručnjak za tržište rada smatra međutim da bi za njih rješenje moglo biti “u iseljavanju mladih u zemlje u kojima postoji prosperitetna privreda.” S druge strane, čijenica da time zemlje u razvoju ostaju bez često najagilnijeg i najobrazovanijeg dijela svog društva otvara čitavu jednu novu dimenziju problema.

 (dw.de)