Mladi Sarajlija Nino Fejzibegović doktor na najboljoj klinici u New Yorku

Mladi doktor Nino Fejzibegović svoju sarajevsku adresu trenutno je zamijenio sa njujorškom.


Foto: RSA
Foto: RSA

Naime, u New Yorku 25. godišnji Sarajlija stažira na Odjelu za internu medicine Columbia Presbyterian Hospital – Univerzitetski klinički centar prestižnog Columbia Univerziteta.

Advertisements

Nakon zahtjevnog procesa apliciranja primljen je kao jedan od četiri studenta iz Njemačke, koja su dobili mogućnost da na tom kliničkom centru, koji važi za najbolju kliniku u New Yorku, završe staž. No, ne voli sebe mladi Nino nazvati stručnjakom, kako ističe na početku razgovora za Radiosarajevo.ba. Razgovor prenosimo u cjelosti i bez intervencija.

– Kompleksnost medicinskih nauka zahtjeva godine iskustva, te mnogo više truda, rada i signifikantnih naučnih rezultata prije nego Vam ponudi taj kompliment.

Tokom studija medicine sam pokušao steći različita iskustva u zemljama, zdravstvenim sistemima i na Univerzitetima koji su me oduvijek zanimali. Kao stažista na Columbia Univerzitetskoj klinici svakodnevno imam priliku učiti od svjetski poznatih liječnika i naučnika, čija dostignuća već godinama mijenjaju i pišu stranice moderne medicine. Također, edukacija mladih doktora u kliničkoj svakodnevnici u SAD-u, po mom mišljenju, igra puno bitniju ulogu nego u Evropi ili Aziji i na taj način kolegicama i kolegama ovdje znatno olakšava ulazak u sistem zdravstvene zaštite. Međutim, biti stažista na Columbia ne nosi samo pogodnosti sjajne «ivy- league» community već podrazumijeva i činjenicu da vaša budilica zvoni svaki dan u 5:00 te da provodite više od 90 sati sedmično na klinici, počinje svoju priču Nino.

Radiosarajevo.ba: Kažete da ste oduvijek znali da ćete biti doktor. Jeste li oduvijek i učili rado o tome, pa tako i birali predmete već od osnovne škole?

– Da, nikad nisam sumnjao u taj izbor. Još u osnovnoj školi sam bio fasciniran prirodnim naukama, te kompleksnošću čovjekovog organizma i nekih jednostavih patologija. Takmičenja u oblasti prve pomoći su mi poprilično rano približila osnove medicinske njege i potvrdila moj izbor.

Radiosarajevo.ba: Završili ste sarajevsku Drugu gimnaziju kao učenik generacije, pa upisali Medicinski fakultet u Sarajevu… ali ste na kraju završili u Njemačkoj.

– Po završetku DSD- Programa (Njemačka jezička diploma) u Drugoj gimnaziji Sarajevo primio sam poziv od strane DAAD-a na razgovor o potencijalnoj studentskoj stipendiji za SR Njemačkoj. Već tada sam intenzivno pripremao prijemni ispit za Medicinski fakultet Sarajevo, jer do tog trenutka nikada nisam razmišljao o studiju u inostranstvu. Odazvao sam se na poziv DAAD-a i krenuo na testiranja za stipendiju. Nakon raznih testova inteligencije, velike papirologije, te uspješnog intervjua obavješten sam da sam dobio punu stipendiju za studij medicine u Njemačkoj- imao sam nevjerovatnu priliku da izaberem Univerzitet na kojem sam htio studirati. Odlučio sam se za tradicionalni R. C. Univerzitet u Heidelberg-u.

Radiosarajevo.ba: Kojih ste se momenata pribojavali – kada obučete bijeli mantil, i shvatite da je nečiji život u Vašim rukama?

Advertisements

– Kao i u svakoj struci, strah se pojavljuje u momentima u kojima morate preuzeti veliku odgovornost. Mislim da se u medicini tu više radi o velikom poštovanju prema osobi, kojoj treba Vaš savjet. Strah nije komponenta kvalitetne profesionalne relacije prema pacijentu jer često potiče od nesigurnosti ili neiskustva. Bitno je studentima oduzeti taj osjećaj još tokom edukacije- prije svega kroz kvalitetan praktični rad sa pacijentima, koji je izuzetno cijenjen u svim modernim medicinskim kurikulima, ali i kroz etičke principe rada i potencijalih grešaka u liječenju.

Radiosarajevo.ba: Iako ste mnogo posvećeni studiju, humanitarni rad ima bitnu ulogu u Vašem životu.

– Volonterski rad u Crvenom križu Općine Centar je igrao izuzetno bitnu ulogu tokom osnovne škole i Gimnazije. Tu sam naučio cijeniti osjećaj zahvalnosti osoba, kojima je potrebna Vaša pomoć na raznim nivoima. Trenutno sam član Evropskog Crvenog Križa , te sam prije odlaska u SAD bio uključen u medicinske projekte za brigu o izbjeglicama u Njemačkoj i Austriji. Također od početka svog studija igram medijatorsku ulogu između poznatih medicinskih ustanova u Evropi i teško oboljelih pacijenata iz Bosne I Hercegovine. Uspjesi na tom polju me najvise ispunjavaju, te je ta saradnja jedan od najvećih projekata za moju budučnost. 

Radiosarajevo.ba: Šta planirate dalje? Gdje se vidite u narednih pet godina?

– Nakon završenog stažiranja u Americi, namjeravam se vratiti u Evropu na specijalizaciju iz interne medicine/hematonkologije. To će vjerovatno biti ili u na njemačkom govornom prostoru ili u jednoj od skandinavskih zemalja. Teško mi je reći gdje se vidim u narednih 5 godina, ali sam trenutno zadivljen prije svega medicinom i naučnim radom u SAD/na Columbia Univerzitetu, ali i fantastičnim gradom NY/om, pa ne želim isključiti mogućnost da ću se u budućnosti vratiti ovdje. Vrlo sam motivisan da uspostavim suradnju sa stručnjacima i sa naših prostora, te ,u budućnosti, želim iskoristiti svoje iskustvo i znanje za razvoj našeg zdravstvenog sistema i pružiti podršku teško oboljelim pacijentima iz BiH. 

Radiosarajevo.ba: Kako gledate na odlazak mladih iz BiH, ko, ili šta, je tu glavni krivac?

– Mislim da je glavni krivac za odlazak mladih disfunkcionalna politika naše države, koje se reflektira u jednom opštem osjećaju tromosti i demotivacije bh društva. Mi, kao jedno evropsko društvo u 21. stoljeću nedemonstrativno i konstantno prihvatamo loše socioekonomske uslove, nepravdu, nepotizam, kriminal itd., ali, uprkos tome, godinama pružamo podršku onoj političkoj eliti koja je zaslužna za to stanje.

(RSA)