Prema podacima nevladinog sektora, u prošloj godini blizu 80.000 ljudi napustilo je BiH. Glavni razlog je nezaposlenost, i situacija u kojoj ne vide perspektivu. Država nema strategiju kako da zaustavi odlazak ljudi, pa sa kartom u jednom pravcu sve više odlaze mladi.


Aida i Neira broje posljednje dane u Sarajevu. U zemlji u kojoj su rođene, kažu, nema perspektive, pa su zaposlenje potražile i dobile u Njemačkoj. Aidi nije važno što će napustiti posao na Univerzitetsko-kliničkom centru, Neira je ionako nezaposlena.

– Ja već imam sina koji ima sedamnaest godina, za kojeg ne vidim nikakvu privilegiju u daljem životu. Bez obzira na školovanje, na to koliko je on uspješan. Ovdje se boduju isključivo oni koji imaju dobru zaleđinu. I to je ono što je mene ponukalo da im probam pružiti makar neku šansu za nešto bolje, rekla je Aida Kreštalica, medicinska sestra.

– Ja ne tražim ništa posebno. Bilo kakav posao, ne biram. Pa nisam bila u situaciji ni to. Rekla sam, čistit ću Ferhadiju, mene to nije sramota. Da mi pošteno neko plati, radit ću 15 sati dnevno, ni to nije problem, a ne da radim 15 sati i da mi neko kaže – ne znam hoću li ti dati platu, navodi Neira Gegaj, medicinska sestra.

Posrednici između bosanskohercegovačke radne snage i zdravstvenih ustanova u Njemačkoj svakodnevno prime mnoštvo zahtjeva.

– Dosta kandidata koji imaju stalni radni odnos ovdje, žele da napuste iz razloga što imaju familije, i perspektivu za svoju djecu vide u inostranstvu, a ne ovdje, kazala je Zinaida Kadić, posrednica u zapošljavanju.

Veliki broj želi napustiti BiH

Službeni podaci o odlascima iz BiH ne postoje, a prema istraživanju Instituta za razvoj mladih “Kult”, od rata do danas je 150.000 građana u dobi između 15 i 30 godina napustilo zemlju. Riječ je o mladima koji nisu politički aktivni, s visokom i srednjom stručnom spremom. Četiri od pet mladih bi otišlo, kad bi imali priliku.

Kriv je sistem, odlučni su u Institutu za razvoj mladih “Kult”. Podsjećaju da entitet Federacija i Brčko Distrikt nemaju ni strateške dokumente za mlade, da država ne prati tokove Evropske unije, da tržište rada i ono što nudi obrazovni sistem nisu usklađeni.

– Evo i za vrijeme lokalnih izbora, i mladi ljudi na lokalu, i političari na lokalu, trebali bi se zapitati koliko je mladih ljudi iz njihovih pojedinačnih gradova otišlo, koliko ih je spremno otići i zašto odlaze. I nije upitanju zadržavanje mladih ljudi u BiH po svaku cijenu, nego stvaranje ambijenta u kojem mladi žele ostati i napraviti ambijent bolji za vlastiti život i budućnost ove zemlje, rekla je Katarina Vučković, Institut za razvoj mladih Kult.

Na državnom nivou ne postoji nijedna institucija kojoj su u fokusu mladi ili pitanje odlaska. Svi pokušaji da u nekom od ministarstava nađemo sagovornika, završili su odgovorom – nije u našoj nadležnosti, navodi se na kraju priloga “Al Jazeera Balkans” koji možete pogledati u nastavku.

(Al Jazeera Balkans)