“Mapa uma” – najefikasnija metoda učenja

Suvišno je reći da jedna slika vrijedi hiljadu riječi i da će naš mozak posljednje zaboraviti, a prvo se sjetiti neke slike ili crteža. Ukoliko polazimo od učenja detalja, često iz vida gubimo suštinu, mehanički memorišemo, bubamo i, samim tim, lako i brzo zaboravljamo.


Termin „mape uma“ potiče od psihologa Tonija Buzana, mada se pretpostavlja da je još i Leonardo Da Vinči koristio ovakav način učenja i bilježenja. Toni Buzan i koautor knjige “Mape uma”, Bari Buzan, su omogućili milionima ljudi širom svijeta da efikasnije koriste svoje umove, penosi volimbiologiju.wordpress.com.

Crtanje mapa uma je moćna grafička tehnika koja povećava potencijal našeg uma. Crtanje ovih mapa može da se primeni u svakom aspektu našeg života da bi se poboljšalo učenje ili jasno definisali ciljevi koji su pred nama.

Mape uma su sve popularnije, budući da je metod učenja putem njih efikasan, primenjiv, ubrzava učenje i pospješuje trajnost zapamćenog. Mapiranje bilo kojeg sadržaja nam pomaže da ga upamtimo kao cjelinu, da napravimo strukturu, takozvani „kostur“ i da time u sjećanju imamo povezan sadržaj koji čini cjelinu. Dakle, putem ovakvog učenja, mi zaista i pravimo mape u našim mozgovima.

Istraživanja pokazuju da učenje putem stvaranja „mapa uma“ dovodi do dugotrajnog pamćenja naučenog, jer nam mapa omogućava uvid u cjelinu. Kada napravimo cjelinu, detalji su manje bitni, oni se mogu dodavati i oduzimati, zaboravljati i ponovo učiti. Bez cjeline, zapravo, ne možemo govoriti o pravom učenju – o razumjevanju.

Crtanje mape uma

Ukoliko je centralni crtež specifičan, smješan ili sadrži asocijaciju na ključni pojam, naš mozak će sliku usvojiti u djeliću sekunde. Kada pravimo mapu sadržaja koji želimo da naučimo, polazimo od centralne teme, od osnovnog pojma. Potom, na taj pojam nadovezujemo pojmove koji su s njim u vezi. Pojmovi se granaju od centralnog ka perifernim, čineći mapu cjelovitom.

Kada učimo na ovaj način mi stvaramo nove asocijativne veze u mozgu, nove neuralne puteve koji povezuju sadržaj koji se smisleno nadovezuje na centralni pojam. Takve novonastale neuralne mreže su trajne budući da putem njih pravimo strukturu pojmova u mozgu. S obzirom na to da je naglasak na pravljenju strukture, odnosno „kostura“ sadržaja koji želimo da naučimo, mape su dugoročno smještene u našu memoriju i možemo ih prizvati kada god poželimo.

Većina ljudi lakše upamti cjelovitu sliku, nego pojedine riječi. Stoga je najbolje da crtanje uključuje i boje i simbole koje ćemo lako povezati s ključnim pojmovima u procesu stvaranja cjeline učenog sadržaja. Crtamo ih tako što se krećemo od centralnog ka perifernim pojmovima. Napomenuli smo da se mapa grana. Zarad lakšeg pamćenja, najefikasnije je da svaka grana ima svoju boju i da svakoj grani pridodamo simbol ili ključnu riječ (najbolje i jedno i drugo – jer na taj način simbol i ključna riječ ostaju trajno povezani). Crtanje nema specifikovanu formu, jer svako ima svoje individualne preferencije. Međutim, preporuka je da centralni pojam bude najnaglašeniji, pojmovi i grane koje su blizu centra označene jačim bojama i intenzitetom, a sve udaljenije, slabijim bojama i jačinom. Na taj način, samom formom crtanja, označavamo šta je najbitnije, a šta manje bitno. Odnosno učimo suštinu i način na koji je nikako nećemo izgubiti iz vida.

Mape uma se crtaju najčešće flomasterima, mada mogu da se koriste i bojice ili markeri. Bitno je da centralni crtež sadrži minimum tri boje, kako bi se stvorila iluzija trodimenzionalnosti koja djeluje uverljivo našem umu. Što više boja, to bolje. Isto važi i za crteže. Naš mozak voli slike i crteže i sve mu je mnogo zanimljivije, ljepše i lakše za pamćenje ukoliko sve vrijeme pravi slikovitu asocijaciju na dati pojam. Dakle, što više crteža. Pritom se preporučuju samo pozitivne asocijacije.

Koje su koristi od mapa uma za studente:

1. brže učenje

2. lakše učenje

3. pri ruci za obnoviti

4. interesantno i zabavno

5. prednost vizuelnog asociranja

6. motivaciono

7. lakše pamćenje

8. aktivno učešće učenika

9. razvijanje likovnih vještina

10. lakše razdvajanje bitnog od nebitnog

Koje su koristi od mapa uma za profesore:

1. motivaciona

2. studente uče na kvalitetniji način

3. asocijacije razvijaju mišljenje

4. podsticanje kreativnost studenata

5. lakše planiranje

7. samovrednovanje

8. za individualizaciju nastave

(STUDOMAT.ba)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.
X