Sa temperaturnim razlikama sigurno se povremeno zapitate i treba li početi s grijanjem/hlađenjem i postoji li uopšte idealna temeratura za rad.


Zanimljivo je da temperatura zraka na radnom mjestu ima velik utjecaj na vašu produktivnost. Jasno je da svi vole raditi na ugodnoj temperaturi, ali možda nije toliko očito da samo nekoliko stepeni može značiti ogromnu razliku u produktivnosti.

Provedene su brojne studije kako bi se pronašla idealna temperatura u uredu. A pritom ne čudi činjenica da je zbog velikog broja studija, došlo i do puno nesuglasica.

Većina istraživača je zaključila da je temperatura prostorije između 21 i 23 stepeni Celzijevih najbolja temperatura za maksimalnu produktivnost.

Ali jedna je temeljita studija sa Univerzitetu Cornell došla do drukčijih rezultata – oni kažu da je idealna temperatura 25 stepeni. Organizacija britanske vlade koja je zadužena za nadgledanje ovakvih stvari predlaže 23.3 stepana. No i oni također naglašavaju da 23.3 stepena udovoljava samo 70% ljudi, tako da je nemoguće pronaći savršenu temperaturu za sve.

U čemu je stvar? Zašto se ne možemo svi složiti da je primjerice 24 stepena savršeno? Mogli bismo, ali gore navedene studije također pokazuju da samo nekoliko stepeni razlike može umanjiti odnosno povećati produktivnost za 5%. Dakle, otkrivanje idealne temperature može donijeti značajne rezultate za sve radnike.

Uzmimo za primjer istraživanje koje uzima 22 stepena kao optimalnu temperaturu, kad je produktivnost na 100%. Ako tu temperaturu povisimo ili snizimo, produktivnost opada.

Ako je povisimo:

  • na 25 stupnjeva smo oko 98% produktivni
  • 27.7 stupnjeva = 95%
  • 30.5 stupnjeva = 90%
  • 33.3 stupnja =85%

Ako je snizimo:

  • na 19 stupnjeva smo oko 98% produktivni
  • 17.2 stupnja = 95%
  • 15 stupnjeva = 90%

Nažalost ne možemo jednostavno na termostat postaviti određenu temperaturu i misliti da smo sve riješili. Postoje brojni faktori koji mogu utjecati na optimalnu temperaturu. Prvo treba naznačiti da pričamo o “optimalnoj” temperaturi, to jest, temperaturi koja bi bila najbolja za svih. Treba uzeti u obzir i:

Godišnje doba

U svakom godišnjem dobu znamo koje otprilike temperature očekivati. Također se naše tijelo akomodira vanjskoj temperaturi, pa zimi možemo lakše podnositi malo hladniji ured, a ljeti malo topliji.

Odjeća

Odjeća ima utjecaj na našu vlastitu temperaturu. Ne nose svi jednako debelu odjeću, ali uvijek se prilagođavamo godišnjem dobu. Zimi nosimo deblju i topliju odjeću, pa nam hladnija temperatura u uredu neće toliko smetati, jer će nam dodatan sloj dati toplinsku izolaciju, to jest ugodniju osobnu temperaturu. Ljeti nosimo otvorenu i laganu odjeću, koja diše, stoga vrijedi obrnuto.

Tjelesna masa

Ovisno o tome koliko težite, odnosno koliki vam je indeks tjelesne mase (BMI), toliko ćete imati izolacije (masti) u tijelu. To je kao deblja jakna koja vas grije. Ljudima s manjim indeksom tjelesne mase brže postaje hladnije.

Dob

Što ste stariji (a pogotovo nakon 55. godine), postajete osjetljiviji na hladnoću. Dakle, starijim radnicima više odgovara (i koristi) topliji ured.

Klima odnosno geografski položaj

Vaše klimatsko odnosno geografsko područje, utječe na očekivanu temperaturu slično kao godišnje doba i odjeća.

Relativna vlažnost

Nemojmo zaboraviti na vlažnost. Relativna vlažnost utječe na osobnu percepciju temperature. Ako je vlažnost visoka, vaše tijelo ne može lako izbaciti znoj, zrak ne struji preko vaše kože, i svijet se doima težim. Na 30 stupnjeva s niskom vlagom osjećate se savršeno ugodno, ali kad je vlažnost 90% na toj temperaturi, umire vam volja za životom.

Relativna vlažnost od 40% je optimalna za ugodu tijekom cijele godine. U kontinentalnom podneblju ljeti zrak zna biti vlažniji, pa je nekad potreban odvlaživač zraka (uređaj za smanjenje vlage u zraku), ali i sam klima uređaj donekle suši zrak. Zimi vlažnost ponekad opada ispod ugodne razine, pogotovo ako se grijete na plin. Zbog toga vam se čini da je hladnije, a isušuje vam se i koža, grlo i sinusi.

Previsoka ili preniska vlažnost utječe na vašu percepciju temperature, i ugode. Stoga je održavanje dobre relativne vlažnosti ključno za produktivno uredsko okruženje. Ovo donosi i brojne zdravstvene prednosti.

(AKTA)