Ispovijest snalažljivog studenta: Slabo učio za ispit od 2600 stranica, a ipak je dobio desetku

I dok svaki student ima svoje načine učenja, izrade bilješki, koncipiranja rasporeda polaganja ispita unutar ispitnog roka svi znamo da je i faktor sreće bitan za naš konačni uspjeh na ispitima. Zbog ovoga neki među nama čak imaju “sretne stvari” (amajlije) za koje vjeruju da mu pomažu prilikom rješavanja obaveza na fakultetu tako što im – nose sreću. No, kao što ćemo vidjeti, osim sreće poželjno je da je student i snalažljiv.

Početak svakog učenja – brojanje stranica

Ovaj student svemu nabrojanome dodao bi i – snalažljivost. Naime, kako je podijelio na popularnoj stranici ispovesti.com, nekada je upravo to bitnije i od sreće i od truda koji uložimo u učenje i savladavanje gradiva. Kako je napisao, izašao je na ispit za koji je morao pročitati 5 knjiga, četiri od njih broje 500, a zadnja čak 600 stranica. Svi znamo da je to početak svakog učenja – prebrojavanje stranica knjige ili skripte!

– Zbog obaveza i ostalih ispita nisam stigao pročitati apsolutno nijednu. Međutim, stjecajem okolnosti našao sam bilješke za 4 knjige, nisam našao za posljednju knjigu, povjerio se pratiteljima ove stranice.

Kad je stigao na polaganje, profesorica mu je, od svih tema, dodijelila baš onu za koju nije imao bilješke niti ju je naučio.

– Odustajem od ispita, znam da ću pasti, pogledam u djevojku ispred sebe, gužva papir, nastavi dalje.

Pala mu je napamet ideja da provjeri s djevojkom ispred, također očito nezadovoljnu temom koju je dobila, da se – zamijene.

– Glavom je klimnula u stranu, potvrdivši da joj ne odgovara. Dok je profesorica uzimala indekse, nas dvoje smo zamijenili testove i svako je pisao temu koja mu odgovara, govori ovaj student i dodaje da su i on i kolegica dobili čiste desetke, prenosi mojfaks.dnevnik.hr.

Svi smo tu i tamo varali na ispitima…

U komentarima, kao i uvijek, ima i onih koji osuđuju ovakvo ponašanje jer se ne bi trebalo varati ili pak onih koji ističu da neučenjem u procesu studiranja štetimo samima sebi. No, velik je broj onih koji potvrđuju da je tokom studija bitno imati i malo sreće te da nije svaki ispit presudan za buduću karijeru.

– Ne razumijem ove koje osuđuju, kao da je faks samo štrebanje. Veliku ulogu tu igra i sreća. Neka ste se snašli, drago mi je. Sretno u nastavku obrazovanja, jedan je od komentara.

– Neka ste se snašli (…) Kao što je netko napisao, nije to od životne važnosti. Svi smo tu i tamo varali na ispitima, glasio je još jedan od komentara podrške.

Na ispitu je cilj položiti, za to treba i sreća

Uz komentare da je ovakvo nešto moguće izvesti na društveno-humanističkim, ali ne i tehničkim ili prirodno-matematičkim fakultetima, uključila se i bivša studentica farmacije koja je to opovrgnula.

– Na mom fakultetu je to bilo uobičajeno, sjedneš do nekoga koga znaš, pokažemo jedno drugom pitanja, i pogledom se dogovorimo da li mijenjamo ili ostavljamo. Završila sam farmaciju, tako da slobodno osuđujte. Malo smo usmenih imali, ionako profesor može u toku propitivanja da skrene i pita bilo šta. Učila sam zbog sebe, ali na ispitu je cilj položiti, ionako za to treba i sreća, ne samo znanje, napisala je.

Drugi pak ističu da na njihovom fakultetu nešto ovako nije moguće.

– Zato na našem fakultetu prvo zapišu koja si pitanja izvukao i onda možeš sjesti… tako da ne možeš zamijeniti pitanja, a da oni ne vide, tvrdi jedan čitatelj.

Zanimljiva ispovijed anonimnog studenta potaknula je čitatelje na angažman kojim su mu uglavnom iskazali podršku i priznali da su i njima u toku studiranja snalažljivost i sreća bili važni, baš kao i učenje za ispite.