Informacija koju obavezno moraju znati svi studenti u Sloveniji

Ako čitate ovaj tekst, vjerovatno vas zanima obrazovanje u Sloveniji, planirate u budućnosti da se upišete na slovenački fakultet, ili ste roditelj budućeg studenta. Moguće i da ste već upisali slovenački fakultet i ponosno se možete nazvoti bruc (brucoš), to jest student prve godine.


16.01.2019. 10:32

Posebno za vas smo, prema podacima iz pouzdanih izvora, sakupili najvažnije informacije o pravima i obavezama studenata, a takođe i o osobinama studentskog života u Sloveniji. U ovom članku ćemo govoriti o tome kako je sazdan studentski svijet, kako funkcioniše i ka čemu se posebno ozbiljno odnositi.

Šta podrazumijeva studentski status?

Prema pravnoj definiciji, student je lice koje je  prema ustanovljenom poretku upisano u instituciju za visoko obrazovanje radi studija. Na taj način, kada se budući student upisuje na program osnovnih ili master studija na fakultetu, ali i visoku školu, on dobija status studenta.

Kao dokument koji potvrđuje dati status studentu se daje studentska kartica, a do njenog izdavanja može da se u dekanatu preuzme potvrda o upisu, koju može upotrebljavati uz pasoš.

Dobivši status studenta, student može da:

  • koristi zdravstveno osiguranje;
  • dobija popust na prehranu;
  • koristi popust za javni prevoz;
  • dobija stipendiju;
  • zvanično se zaposli privremeno preko studentskog servisa;
  • živi u studentskom domu, ako zvanično nije nigdje zaposlen i nije registrovan u Zavodu za zapošljavanje.

Status studenta počinje od 1. oktobra tekuće do 30. septembra naredne godine i produžuje se pri svakom uspješnom prelazu u narednu godinu, sve do završetka školovanja.

Studije i ispiti

Sve obaveze studenta se mogu svesti na dvije glavne: student mora da uči, koristeći za to sve mogućnosti, i da uspješno ispunjava akademske dužnosti. Osim toga, student postaje lice univerziteta, zato mora da bude spreman da ga predstavlja, zajedno sa fakultetom i brani njegovu čast na konferencijama, konkursima i forumima.

Svi studenti moraju da prisustvuju predavanjima i seminarima, da obavljaju praksu, ispunjavaju domaće zadatke, ali i da se samostalno obrazuju. Predavači na razne načine provjeravaju znanje, a metode provjere zavise od studijskog programa: studenti rade testove, učestvuju na seminarima, ispunajvaju istraživačke zadatke, ali osnovne metode provjere su ispiti i kolokvijumi.

Kolokvijum podrazumijeva da se sva znanja koja je student stekao tokom semestra dijele i proveravaju u nekoliko etapa. Ako je student položio prvi kolokvijum, profesor ga pušta na naredni.

Na svaki ispit je moguće izlaziti određeni broj puta u zavisnosti od pravila univerziteta, pri tome su prva tri puta besplatni, a ostali se plaćaju. Ako student obnavlja godinu, odbrojavanje izlazaka na ispit počinje ispočetka, a ako se vratio sa akademskog odsustva, ono se nastavlja.

Na slovenačkim univerzitetima postoje tri ispitna roka:

  • zimski – januarsko-februarski;
  • ljetnji – junsko-julski.
  • jesenji –  za rješavanje akademskih obaveza, ako ih je ostalo.

Da bi studentu bio odobren izlazak na  ispit, on mora da se prijavi na njega preko portala eVŠH 3-8 dana do samog izlaska. Prijava znači da će student prisustvovati ispitu: ako se ne odjavi u naredna 2-3 dana i ne pojavi se,  podrazumijeva se da je pao ispit, a studenta mogu da ne puste na sljedeći ispitni rok. Na kolokvijum iz jednog predmeta se prijavljuje samo jedan put, a ponekad prijava nije ni potrebna, jer profesor dogovara kolokvijum zajedno sa studentima.

Ako se student ne slaže s rezultatom ispita, može da uloži žalbu. Rokovi i uslovi za žalbu su nisu isti za sve univerzitete.

Svaki student može da popravi ocjenu za ispit: za to mora da popuni poseban formular i da se pripremi za ponovni izlazak na ispit u nekom od narednih rokova. U dekanatu se mora ranije provjeriti, koji od rezultata ispita će se računati, onaj najbolji ili posljednji.

Tokom perioda spremanja i polaganja ispita, student dobija ocjene i bodove, prema tzv. ECTS sistemu. Određeni broj bodova mu omogućava da pređe u narednu godinu i nastavi školovanje.

Završava studije odbranom diplomskog rada, iako postoje neki programi osnovnih studija koji imaju samo polaganje završnog ispita.

Produženje roka studiranja

Student ima pravo da produži rok studiranja za jednu godinu, ali za to mora postojati određeni razlog. Univerziteti rješavaju tu problematiku na različite načine, ali obično se kao osnov za produženje studiranja uzima bolest ili aktivno učestvovanje na studentskim manifestacijama, koji su uticali na akademski uspjeh. Osim toga, na Univerzitetu u Ljubljani možete uzeti dodatnu godinu studiranja, ako je to neophodno zbog porodičnih okolnosti, ili složene životne situacije, a takođe i ako student ima status lica sa posebnim potrebama. Univerzitet u Mariboru među osnove za produženje roka studirana navodi i služenje vojnog roka i obrazovanje u inostranstvu.

Studentice sa djetetom mogu da produže studentski status na jednu godinu za svako novorođeno dijete i da dobijaju materinski dodatak.

Student ima pravo na dodatnu godinu za pisanje diplomskog rada, a da pritom ne gubi status studenta.

Kako preći u drugu struku

Ako je student tokom studija shvatio da je izabrao smjer koji mu ne odgovara u potpunosti ili ne može sakupiti dovoljno bodova i očistiti rok, jednom u toku studija ima pravo da pređe na drugi studijski program.

Ako se profil studija ne mijenja kardinalno i student prelazi na program koji je sličan prethodnom (npr. sa ekonomije na finansije), ima velike šanse da nastavi školovanje bez gubljenja godine. Moguće da će morati polagati jedan ili dva diferencijalna ispita dodatno u toku godine, ali rezultati u ostalim disciplinama, srodnima sa prethodnim studijama, biće uračunati.

Ako se novi profil u potpunosti razlikuje (npr. prelazak sa studija informacionih tehnologija na lingvističke), mora da pohađa sve ispočetka.

Akademsko odsustvo

Akademsko odsustvo (zamrzavanje studija) omogućava studentu da privremeno prekine studije i kasnije da ih nastavi.Na zamrzavanje studija student ima pravo samo jednom tokom studiranja. Pri tom već neće biti moguće koristit pravo na dodatnu godinu za završne ispite i pisanje diplomskog rada. Tokom zamrzavanja studija student gubi sva prava vezana za studentski status, a oni će biti obnovljeni automatski, onda kad student ponovo krene sa studiranjem.

Ako akademsko odsustvo traje dve godine i duže, a struktura studijskog programa se za to vrijeme promijenila, neophodno je pisati molbu o nastavku studiranja po svom programu. Ako student ima preostale ispite, nakon vraćanja sa odsustva polaganje ovih ispita će se plaćati.

Kako ne izgubiti status studenta

Ako student ignoriše svoje studentske obaveze, narušava pravila univerziteta ili prepisuje na ispitima, u najboljem slučaju dobiće upozorenje ili ukor, a u najgorem, biće izbačen sa univerziteta.

Student gubi status studenta ako:

  • je prestao da pohađa nastavu i nema neophodan broj bodova da pređe u naredni semestar;
  • ako je izbačen sa univerziteta;
  • nije uspio da položi ispite i napiše diplomski rad tokom dodatne (apsolventske)godine.

Tim kompanije 2TM želi studentima da izgube svoj status samo iz jednog razloga – zbog uspešnog završetka školovanja. Obratite se nam za sve nedoumice, vezane za upis i studiranje na fakultetima Slovenije!


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.