Mladi predstavljaju izuzetno značajnu kategoriju stanovništva i buduće nosioce promjena u društvu. Zato je neophodno posvetiti adekvatnu pažnju njihovim potrebama, stavovima i željama, kao i podršci i razvoju aktivizma mladih.

Da bismo se pobliže upoznali sa omladinskim aktivizmom, razgovarao sam sa Danielom Erorom, omladinskim aktivistom iz Sarajeva i ujedno predsjednikom nevladine organizacije Youth for Peace.

Koliko dugo se bavite omladinskim aktivizmom?

Iako sam izabrao studij Ekonomije i menadžmenta kao polazište za svoje primarno zanimanje u životu, već 10 godina sam u nevladinom sektoru. Splet okolnosti, prilika, slučajnosti i razumnih odluka su me usmjerile da se bavim aktivizmom. Početak moje karijere je obilježilo članstvo u mnogim organizacijama, dok sam zadnje 4 godine fokusiran na Youth for Peace, čiji sam osnivač i predsjednik. Pored raznih interesovanja, većinu vremena posvećujem djelovanju u nevladinom sektoru, okupljanju mladih i organizovanju seminara. Teme koje me interesuju vezane su za izgradnju mira, a od nedavno sam započeo još jedan magistarski program: „Međureligijske studije i izgradnja mira“, a motivacija za to je povezana s onim čime se bavim.

Predsjednik ste Youth for Peace od njegovog osnivanja. Možete li nam reći nešto više o samoj organizaciji? Čime se ona bavi? Smatrate li da mladi trebaju posvetiti više vremena aktivizmu?

Youth for Peace svoje aktivnosti implementira kroz tri polja djelovanja. Prvo i najstarije polje je rad sa djecom do 18 godina, djecom bez roditeljskog staranja i onom koje žive u socijalno ugroženim porodicama. Drugo polja rada je usmjereno na srednjoškolce i studente, a teme su vezane za dijalog i izgradnju mira. Konačno, treće polje rada, najšire definisano, se odnosi na promociju i poticanje aktivizma mladih. Nerijetko se polja rada i preklapaju, aktivnosti imaju dvostruki karakter, a sve to u cilju dostizanja vizije Organizacije koja ukratko očituje i razlog postojanja „Mi želimo imati osnažene mlade ljude koji će biti inicijatori i nosioci pozitivnih promjena i gradeći društvo jednakih mogućnosti  bez predrasuda, stvarati bolju budućnost.“

Youth for Peace je organizacija koja okuplja mlade ljude koji žele djelovati kroz civilno društvo. Postoji mnogo mogućnosti, načina i metoda kako biti aktivan član društva. Bosanskohercegovačkom društvu je to i potrebno, potrebni su mladi ljudi čije će se mišljenje čuti, potrebni su ljudi koji se neće bojati da kritički gledaju na stvari oko sebe, glasno to kažu, te iniciraju promjene tamo gdje je napredak moguć i potreban.

Uvijek prvo pogledam na dešavanja s pozitivne strane, i mogu reći da u BiH postoji kvalitetnih nevladinih organizacija mladih, i pojedinaca koji djeluju i čine dobre stvari. Nažalost, to nije dovoljno, ti mladi ljudi ne smiju biti „istaknuti pojedinci“, treba ih biti mnogo više. Mladi u BiH, većina njih, i ne zna šta je civilno društvo, ne zna kakve prilike nudi, odnosno ne shvataju da kao građani, kao mlade osobe, trebaju biti aktivni. Mogu se aktivirati u privredi, u politici, u znanosti ili civilnom društvu. Moramo raditi na mijenjanju svijesti, reći jasno da je potrebno biti proaktivan, kreirati sebi prilike, postizati uspjehe i neuspjehe, tražiti podršku društva, sistema, države, pa ako ne dobijemo, onda se žaliti i tražiti promjene. Posao, novac, prijatelj, nevladina organizacija… – neće sami doći i moliti nas za sudbonosno „da“. To treba svakome biti jasno. Svako ko ne ispravi nešto što je pogrešno, odgovoran je za to, svako od nas je odgovaran za situaciju u bh društvu. Nemamo pravo prigovarati, tugovati, ako ne činimo sve šta možemo da to promijenimo. Možemo tugovati nad pokvarenom lampom danima, ona neće proraditi.

Youth for Peace je organizovao seminar za srednjoškolce pod nazivom “Mladi u bh. društvu”.

Youth for Peace svake godine organizuje niz projekata, a jedan od njih je i Ljetnja škola mira. Nešto više o tom projektu?

Ljetna škola mira je projekt sa višegodišnjom tradicijom okupljanja mladih iz BiH i Italije. Mladi žive zajedno deset dana, učestvujući u edukativnim radionicama, organizovanih od strane YfP trenera, te tako učeći, pomažu sebi. Drugi dio Škole je rezervisan za pomaganje drugima, kroz volonterske akcije pomažu lokalnom društvu, onima kojima puno znači. I ovo je jedan od projekata Youth for Peace-a kojim nastoji potaknuti mlade ljude da pomažu sebi, ali i drugima, da se osvrnu na društvo oko sebe i poprave šta mogu. Nije loše ponekad zastati i misliti na drugoga, osim na sebe. Život jeste brz, ali ima vremena dovoljno za svakoga.

Dalji planovi za tebe, a i za Youth for Peace?

I ja i Youth for Peace smo skupili poprilično godina iskustva iza sebe, sad je vrijeme za nastavak. Svaki slijedeći korak treba biti veći izazov, treba biti kvalitetniji i interesantniji, a to će rezultirati i većim uspjesima. Svaki novi član, doda novu energiju, pokoju novu ideju, pa kad se tim Youth for Peace-a okupi, mnoge stvari postanu lako izvedive. Nastavit ćemo se baviti onim što volimo, dijeliti to sa drugim ljudima, pa će i oni možda zavoljeti to isto.

(Milan Ilić / STUDOMAT.ba)