Da li znate šta zapravo predstavljaju ECTS bodovi?

Uvođenjem bolonjskog sistema na univerzitete, studenti su se susreli s ECTS bodovima. Na preddiplomskom studiju maksimalan je broj 180, dok je za diplomski studij određena granica od 120 bodova. Svaki kolegij se ne boduje istom brojkom, a mnogi studenti i ne znaju što ECTS predstavlja, kao ni način na koji se određuje. ‘The Black Book of Bologna Process’ između ostaloga, podrobno objašnjava spomenute bodove.

Bolonjski proces je uz mnogo izmjena na univerzitetima uveo i do tada nepoznat ECTS sistem bodovanja. Međutim, nakon nekoliko godina od uvođenja bolonje, mnogi studenti ne znaju što je zapravo ECTS. U priručniku za spomenuti sistem visokog obrazovanja ‘The Black Book of Bologna Process’, između ostaloga, detaljno objašnjava novi sistem bodovanja.

Predmetni sistemi po utemeljenju na modulima

U sistemu koji je temeljen na modulima predmet/modul imat će fiksno opterećenje, na primjer pet bodova. U sistemima koji nisu temeljeni na modulima svaki predmet može imati različit broj bodova, ali će njihov zbroj na kraju svakog semestra iznositi 30, prenosi srednja.hr.

ECTS ne označava vrijednost kolegija

Nakon uvođenja bolonjskog sistema u visoko obrazovanje, mnogi su se univerzitetski profesori zalagali za to da upravo njihov kolegij nosi najveći broj ECTS bodova. Ustrajali su u tome jer se takvi kolegiji smatraju najvažnijima, a profesori koji su nositelji istih najboljim stručnjacima na fakultetu.

ECTS je Europski sistem za prijenos i prikupljanje bodova (European Credit Transfer System) koji je osmišljen 1989. godine, a označava studentsko opterećenje tokom ispunjavanja fakultetskih obaveza. Stoga ECTS sistem ne označava vrijednost kolegija, iako se mnogi vode tom tvrdnjom.

Sistem bodovanja koji je usvojen u sklopu bolonje temelji se na načelu da je 60 bodova mjera za opterećenje redovnog studenta tokom jedne akademske godine. Međutim, kad bi se određivala vrijednost jednog boda, ona bi označavala 25 do 30 radnih časova redovnih studenata, u što je uključena aktivna nastava kao i ispiti.

U nastavne aktivnosti koje se također vrednuju ECTS bodovima su predavanje, seminar, istraživački seminar, vježbe, praktikum, laboratorijski rad, vođeno učenje, neovisno učenje, terenski rad, rad na projektu i slično.

Predavanje nije u izravnoj vezi s ECTS-om

Bodovi i predavanja nisu u izravnoj vezi jer jedan čas predavanja može zahtijevati dva puta više vremena neovisnog učenja i pripremanja. Međutim za jedan seminar koji traje dva časa, student se nekad mora pripremati i cijelu sedmicu.

Ponekad se zna dogoditi da je procjena studentske opterećenosti pogrešna te da se ECTS bodovi ne podudaraju s istima. U tom slučaju mora se provesti proces provjere ili nadogradnje sadržaja kako bi se podesile potrebne aktivnosti s bodovima.