Borba protiv korupcije je i naša borba, jer smo odgovorni za njen razvoj

Tekst je nastao u okviru projekta Jačanje omladinskog aktivizma u borbi protiv korupcije: Znanje In, korupcija Out koji zajednički provode Medijske inicijative i Centar za razvoj omladinskog aktivizma uz podršku Fonda za demokratiju Ujedinjenih nacija (UNDEF)


Piše: Dalibor Tanić

 Krajem februara ove godnine, član Evropskog parlamenta i izvjestilac za Bosnu i Hercegovinu, Cristian Dan Preda, boravio je u posjeti našoj zemlji i tom prilikom između ostalog poručio da je najbitniji uslov naše zemlje za ulazak u Evropsku uniju, efikasna borba protiv korupcije.

Tada je upozorio da je „nemoguće da Bosna i Hercegovina s ovim nivoom korupcije koji sada ima postane članica EU-a”.

Sličnu poruku poslala je prije nekoliko dana i Delegacija Kongresa SAD-a predvođena senatorom Rogerom Wickerom.

Wicker je poručio kako su „umorni od načina kako etničke politike rade. Ako postoji jedna stvar da ujedini sve bh. građane to je borba protiv korupcije”.

Ured specijalnog predstavnika Evropske unije u preliminarnoj diskusiji o potrebi nastavka reformi nakon izbora koji će biti održani u oktobru ove godine, podsjetio je da su u BiH pokrenute važne reforme, ali da se pred našom zemljom i dalje nalaze veliki izazovi.
Sa ovog skupa koji je organizovan početkom jula, poslata je jasna poruka, a u saopštenju je rečeno sljedeće:

– Bh. društvo rapidno stari, široko rasprostranjena korupcija pogađa i obeshrabruje preveliki broj građana, a mladi ljudi napuštaju državu u potrazi za boljom budućnošću. Vladavina prava i dalje je nedovoljno snažna, dok je prekobrojan i neučinkovit javni sektor veliki teret privatnom sektoru koji još ne pruža dovoljno mogućnosti – pogotovo za mlade.

Sve gore navedeno je vrlo precizno definisano, ali čini se da se ponovo, kao i u velikom broju slučajeva, bavimo posljedicama, a ne uzrocima.

Uzroci korupcije-pravni okvir

Mi smo vrlo nedefinisano društvo. Još uvijek eksperimentišemo sa demokratijom, svakodnevno revidiramo historiju, a politika ima najveći uticaj tamo gdje ga uopšte ne smije imati. Sve ovo je vrlo pogodno tlo za razvoj korupcije.

Ako izostavimo historijske, pa čak i ekonomske, i bavimo se isključivo pravnim i institucionalnim uzrocima korupcije, naći ćemo dovoljno snažnih uporišta zbog kojih zauzimamo uglavnom visoke pozicije na ljestvici koja mjeri indeks percepcije korupcije koju objavljuje Transparency International.

Prošle godine, Bosna i Hercegovna je smještena na 91. mjesto, pa nas zbog toga svrstavaju u zemlju koja je „u ranoj fazi borbe protiv korupcije“. Ovaj status se dodjeljuje iz godine u godinu, bez obzira na napore, kojih ruku na srce ima, ali su po svemu sudeći nedovoljni.

Uzmemo li pravni okvir kao uzrok, dodirnućemo najbolniju tačku u Bosni i Hercegovini.
Sud i tužilaštvo se često u javnosti percipiraju kao generatori mnogih problema, uključujući i korupciju.

Sprega između politike, pravosuđa i tužilaštva je neupitna i za tako nešto postoji opravdana sumnja. Uzmemo li u obzir slučajeve koji su medijski (bili) vrlo eksponirani u posljednjih nekoliko godina, shvatićemo da odsustvo adekvatnog funkcionisanja u sektoru pravde, pothranjuje korupciju i njenu percepciju u javnosti.

U takvoj situaciji, ne možemo očekivati da će pravosuđe objektivno, profesionalno i bez uticaja regulirati i kažnjavati kršenje zakonskih propisa. Pojednostavljeno, koliko god efikasan zakon da postoji, uzaludno je očekivati da će se sprovoditi, ako je pravosudni okvir podložan uticaju i neefikasan u radu.

Misija OSCE-a u BiH u maju ove godine objavila je izvještaj pod nazivom “Praćenje procesuiranja predmeta korupcije u BiH – prva procjena”. Ovaj izvještaj je nastao praćenjem okončanih predmeta korupcije pred sudovima u BiH.

Francesco de Sanctis iz Misije OSCE-a, predstavljajući izveštaj, rekao je da se izvještaj bazirao na praćenju 67 predmeta korupcije koji su pravosnažno okončani u periodu od 2010. od 2017. godine.

– Na osnovu statusa optuženog ili štete koja je načinjena javnom interesu, kategorizirali smo ih u tri kategorije, visoka korupcija, korupcija srednjeg ranga i predmete sitne ili administrativne korupcije. Od ovog broja četrnaest predmeta bilo je visokog ranga, 22 srednjeg, 31 sitne korupcije. U predmetima visokog ranga osam je okončano oslobađajućim presudama, dva predmeta su bila djelimično osuđujuća, dok su samo četiri presude bile osuđujuće, kazao je De Sanctis tom prilikom i dodao da je u poređenju s predmetima nižih nivoa korupcije, bio veći broj osuđujućih presuda, pa se može dobiti i odgovarajući zaključak.

Kao preporuku, OSCE je tada pozvao VSTV (Visoko sudsko i tužilačko vijeće), da preduzme efikasne mjere kako bi unaprijedili kapacitet tužilaca, posebno kod pisanja optužnica te istrage finansijskih aspekata korupcije, kao i sudija.

Institucionalni uzroci

Bosna i Hercegovina ima vrlo kompleksan, multilevelni državni aparat sa neefikasnom koordinacijom. U sistemu koji je izgrađen na temelju stranačkog zapošljavanja, visokim kriterijumima nepotizma, političke podobnosti i poslušnosti, korupcija je našla sigurno utočište.

Iz udruženja za borbu protiv korupcije Transparency International (TI) u Bosni i Hercegovini, početkom marta su još jednom upozorili na povećan broj prijava korupcije i vrste prijava, kao što su sumnje na nepotizam, partijsko zapošljavanje, zloupotreba službenog položaja, upućujući na to da je korupcija sveprisutna u Bosni i Hercegovini, ali da dominira u javnoj upravi.

Skoro polovina predmeta u kojima je TI djelovao, rekli su tom prilikom, odnosi se na sektor državne uprave, a zatim prijave iz oblasti pravosuđa i obrazovanja, gdje je zapažen značajno veći broj prijava u visokom obrazovanju.

– Uprkos činjenici da se građani već godinama žale na nepravilnosti u zapošljavanju, institucije odbijaju unaprijediti zakonske i podzakonske akte kako bi unaprijedili transparentnost u zapošljavanju. Veliki broj javnih ustanova i preduzeća još uvijek nema obavezu provođenja javnih konkursa, što ostavlja prostor nepotizmu i stranačkom zapošljavanju, rekli su tada iz TI-a.

Kako do EU?

Proces pristupanja EU je dugoročan politički cilj Bosne i Hercegovine. Pred nama je dalek, kompleksan i vrlo težak put, a u našem slučaju možda i beskonačan. U ovom momentu, jedna stvar je vrlo jasna – prevencija i suzbijanje korupcije, zahtijeva punu pažnju na evropskom putu BiH, a otvaranje poglavlja će zavisiti isključivo od vrlo konkretnih rezultata.

U Strategiji Evropske komisije za Zapadni Balkan, objavljenoj u februaru ove godine, stoji da da se vladavina prava u regiji mora znatno ojačati u cilju borbe protiv korupcije.

S druge strane, izvještaj Evropske komisije o BiH objavljen u aprilu ove godine, navodi da je Bosna i Hercegovina postigla određeni napredak kada je riječ o preporukama iz prethodnog izvještaja, ali ipak navodi da je zakonodavni i institucionalni okvir i dalje neodgovarajući, dok rasparčanost akcionih planova njihovu provedbu čini manje učinkovitom.

Glasnogovornica Delegacije EU Jamila Milović-Halilović, na predstavlajnju izvještaja u aprilu, između ostalog je rekla da su jake i nezavisne institucije na cijelom Zapadnom Balkanu ključne za sprečavanje i suzbijanje korupcije te provođenje učinkovitijih istraga i sudskih procesa u cilju donošenja presuda i njihovog provođenja, što uključuje i stroge sankcije.

U izvještaju Evropske komisije nalaze se i pojedinačne preporuke u kojima se navodi kako BiH treba usvojiti dosljedne i vjerodostojne akcione planove, zasnovane na realnom budžetu i osiguravanju provedbe i praćenja strategija za borbu protiv korupcije, uspostaviti tijela za sprečavanje korupcije, izmijeniti i dopuniti zakonodavstvo kako bi se osiguralo efikasno rješavanje sukoba interesa na nivou države, FBiH i Brčko distrikta, unaprijediti propise koji regulišu imovinske kartice i usvojiti propise koji osiguravaju efektivnu zaštitu onih koji prijavljuju korupciju (uzbunjivača) i znatno unaprijediti postignute rezultate u oblastima suzbijanja i sprečavanja korupcije, između ostalog uvođenjem efektivnih i preventivnih sankcija.

 Možemo li zaista nešto učiniti?

Postavlja se pitanje: da li zaista u ovakvom sistemu postoji mjesto za ujedninjenje bh. građana i građanki u borbi protiv korupcije, o kojem je nedavno govrio senator Roger Wicker?

Velika je vjerovatnoća da prosječan građanin, ili građanka BiH ne razmišlja o zajedničkoj borbi protiv korupcije, ali isto tako postoji vjerovatnoća da razmišljaju postoji li neka prečica da se dođe ranije na pregled, ili riješi neki administrativni problem.

Ovakav način razmišljanja i djelovanja je deo svakodnevice. Podrazumijeva se da preko ljudi tražimo prečice, ili da novcem kupujemo „usluge“ koje se nalaze na „tržištu“ državne uprave, zdravstva, obrazovanja…

Sada nam je valjda sasvim jasno da smo u izgradnji ovakvog sistema bili aktivno uključeni. Mi smo stvorili korumpirane državne službenike, doktore, ili profesore trgovanjem na „tržištu“ protivzakonskih usluga.

Stoga, ako smo aktivno učestvovali u izgradnji takvog sistema, možemo isto tako aktivno učestvovati i u njegovoj razgradnji. Možda baš ovdje leži odgovor na ono pitanje od maločas. Dakle, postavimo li još jednom pitanje: da li zaista u ovakvom sistemu postoji mjesto za ujedinjenje bh. građana i građanki u borbi protiv korupcije – odgovor se sam nameće.

(STUDOMAT.ba)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.