Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija
29.10.2016.

Sutra počinje zimsko računanje vremena: Zašto uopšte pomjeramo kazaljke i kakve to efekte ima?

Najveći dio Evrope, uključujući i BiH, ovoga se vikenda vraća zimskom računanju vremena. Pomicanje kazaljki s godinama je postalo svojevrsna vječna tema čiji se smisao i stvarni efekti neprestano propituju i preispituju.


Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedjelje, 29. i 30. oktobra, pomjeranjem kazaljki na satovima za jedan sat unazad. Dakle, u nedjelju u 3:00 sata, vaše satove trebate vratiti na 2:00 sata.

Zimsko vrijeme je zapravo standardno, dok je privremeni prelazak na ljetno prvi put službeno uveden 1916. godine u Njemačkoj i njenim saveznicama u Prvom svjetskom ratu. Kao osnovni razlog navedena je ušteda tadašnjeg glavnog energenta uglja.

Ubrzo su se sa sličnim argumentima pridružili Velika Britanija, Rusija, SAD i druge države, no dobar ih je dio od pomicanja kazaljki nakon rata odustao.

Ljetnom su se vremenu mnogi vratili tokom Drugog svjetskog rata, a “popularnost” je ponovno steklo i u vrijeme velike energetske krize 70-ih. Bivša Jugoslavija prvi je put kazaljke službeno pomakla 1983. godine.

Otkud ideja?

Jedan od prvih ljudi koji je došao na ideju da nešto treba učiniti s pretjeranom potrošnjom svijeća u večernjim satima i spavanjem u vrijeme kada je zora već svanula bio je Benjamin Franklin još u 18. vijeku.

Ali, s konkretnim se prijedlogom pomicanja vremena 1895. godine prvi javio George V. Hudson, entomolog s Novog Zelanda. Nezavisno od njega, sličan prijedlog je desetak godina kasnije iznio Britanac William Willett.

Vječna tema

Danas je ova praksa prisutna u gotovo cijeloj Evropi i Sjevernoj Americi te sporadično na dijelovima drugih kontinenata, a s obzirom da je teza o uštedi energije doživjela brojne kritike, gotovo da nema zemlje u kojoj barem s vremena na vrijeme ne dođe do javne diskusije o stvarnim učincima micanja kazaljki.

Definitivnog zaključka nema, a razna su istraživanja pokazala da prelazak sa zimskog na ljetno računanje vremena (i obrnuto) može i pozitivno i negativno utjecati na ukupnu ekonomiju, pa čak i na zdravlje prosječnog čovjeka.

“Izgubljena produktivnost”

U slučaju micanja sata unaprijed, radnici sljedećih dana na posao dolaze neispavani i dekoncentrisani zbog sat vremena manje na raspolaganju.

Miču li se kazaljke unazad, zbog sat vremena ‘viška’ neki odspavaju previše što opet može loše utjecati na njihovu produktivnost i posvećenost radnim zadacima.

Postoji čitava lepeza procjena finansijskih učinaka zbog ‘izgubljene produktivnosti’.

Većinom su rađene u SAD-u, a kreću se od nekoliko stotina miliona pa do nekoliko milijardi dolara godišnje.

Kome pomicanje kazaljki teže pada?

Prelasci vremena navodno snažnije utječu na noćne ptice nego na ranoranioce. Pojedincima koji na spavanje odlaze u sitne noćne sate mogu trebati i do tri sedmice za potpunu prilagodbu, dok je ostalima dovoljno dan-dva.

Povezanost promjene računanja vremena s infarktom

Skupina američkih kardiologa objavila je u časopisu American Journal of Cardiology rezultate istraživanja prema kojemu se dan nakon prelaska na ljetno vrijeme bilježi blagi porast srčanih udara. Kao razlog se navodi sat vremena manje sna, što može pojačati stres kod ljudi.

S druge strane, pri povratku na zimsko vrijeme broj srčanih udara blago pada, što je pokazalo istraživanje švedskih naučnika objavljeno u časopisu New England Journal of Medicine.

Ljetno vrijeme bolje za vozače

Mnoge su studije pokazale da se broj saobraćajnih nesreća općenito smanjuje s prelaskom na ljetno vrijeme, a postoji i teza da bi broj poginulih na cesti radikalno pao kada bi ljetno računanje vremena trajalo cijelu godinu.

No, tu su i istraživanja prema kojima početak ljetnog vremena donosi veći broj nesreća na radu, a skupina naučnika u Australiji uspjela je povezati micanje kazaljki unaprijed s porastom broja samoubistava u toj zemlji.

“Vječno ljeto” u Rusiji

Inače, zanimljivo je da je Rusija prije nekoliko godina odustala od redovnog micanja kazaljki, ali nije se vratila na standardno zimsko vrijeme, već je ostala na ljetnom. Tadašnji predsjednik države Dmitrij Medvedev kazao je da će taj potez blagotvorno utjecati na njegove sugrađane, rješavajući ih stresa i nekih bolesti.

Zašto Amerika kazaljke pomiče ranije/kasnije?

Amerikanci će svoje kazaljke pomaknuti u noći s 5. na 6. novembra. Kod njih ljetno vrijeme od 2005. godine traje nešto duže nego u Evropi, što je Kongres uveo pod utjecajem snažnog lobija tamošnjih maloprodajnih trgovačkih lanaca.

Utvrđeno je da kupci češće dolaze kod njih u šoping dok je vani još dan pa su sebi dužim trajanjem ljetnog vremena isposlovali nekoliko dodatnih sedmica s “kasnijim” zalaskom sunca.

(STUDOMAT.ba)

Želiš čitati nove studentske izreke i motivacije, zabaviti se i naučiti nešto novo? Prati STUDOMAT na Instagramu.

AUTOR: STUDOMAT.ba

STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.