Znate li šta je ”zimski blues”?

Primarnim uzrokom smatra se smanjeno izlaganje sunčevoj svjetlosti tokom jesenjih i zimskih mjeseci.


winter depression concept sad young woman with seasonal affective disorder or depression sitting
Ilustracija: STUDOMAT

– Stalni osjećaj tuge, anksioznosti, nizak nivo energije i povećan umor samo su neki od mnogih simptoma sezonskog afektivnog poremećaja, kaže psihijatar dr. Ryan Sultan.

Manje sunčeve svjetlosti, hladniji dani, duže noći i manje vremena provedenog na otvorenom; sve to može uticati na naše psihičko blagostanje, kažu stručnjaci i ističu da u ovim kasnijim mjesecima godine, a posebno kada uđemo dublje u jesen i počnemo razmišljati o zimi, mnogi od nas mogu osjetiti promjene raspoloženja, što je često.

GLEDAJ STUDOMAT.TV

TVoj vodič kroz studentski život!

Zdravstveni stručnjaci su otkrili zašto se to događa, kako se možemo nositi s tim promjenama i kako možemo ublažiti simptome i poboljšati raspoloženje.

– Zimska tuga ili zimski blues je termin koji se često koristi za označavanje sezonskog afektivnog poremećaja ili SAD, a odnosi se na vrstu depresije koja se obično javlja tokom jeseni i zime, kada je izloženost prirodnoj sunčevoj svjetlosti smanjena, objasnio je za Fox News Digital istraživač i psihijatar sa Univerziteta Kolumbija u Njujorku, dr Ryan Sultan.

Osim nedostatka svjetlosti u velikoj mjeri utiču i genetski faktori, odnosno neravnoteža određenih hemikalija u mozgu i promjene nivoa melatonina i serotonina.

Koji su simptomi sezonskog afektivnog poremećaja?

Prema dr. Sultanu, simptomi zimske tuge ili sezonskog afektivnog poremećaja mogu varirati po težini, ali obično uključuju sljedeće:

  • Stalni osjećaj tuge ili anksioznosti
  • Nizak nivo energije i povećan umor
  • Povećana potreba za snom i otežano buđenje ujutro
  • Žudnja za ugljikohidratima i debljanje
  • Poteškoće u koncentraciji i donošenju odluka
  • Smanjen interes za aktivnosti
  • Razdražljivost i povećana osjetljivost na odbacivanje

-Važno je napomenuti da se ovi simptomi obično javljaju u kasnu jesen ili ranu zimu, a popuštaju u proljeće kada se dnevna svjetlost povećava, naglasio je dr.Sultan, a evo šta savjetuje:

  • Koristite svjetlosnu terapiju koja emituje svjetlost punog spektra, oponašajući prirodnu sunčevu svjetlost.
  • Vježbajte, redovna fizička aktivnost, čak i ako je u zatvorenom prostoru, može poboljšati raspoloženje i nivo energije.
  • Držite se rasporeda spavanja. Adekvatan i kvalitetan san može pozitivno uticati na raspoloženje.
  • Pazite na ishranu, jedite dobro izbalansiranu ishranu sa fokusom na cjelovitu, hranjivu hranu. Pazite na unos šećera i ugljikohidrata, upozorio je, što može dovesti do energetskih padova. Omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u masnoj ribi poput lososa, mogu imati učinak na poboljšanje raspoloženja.
  • Budite društveni, ostanite povezani sa prijateljima i voljenim osobama.
  • Postavite ciljeve i imajte strukturu jer to može pružiti osjećaj svrhe i postignuća.
  • Vježbajte meditaciju svjesnosti ili tehnike opuštanja kako biste upravljali stresom i anksioznošću. Ovo može poboljšati raspoloženje i mentalno stanje.
  • Provodite vrijeme na otvorenom kad god je to moguće tokom dana, čak i ako je vani oblačno.