– Stalni osjećaj tuge, anksioznosti, nizak nivo energije i povećan umor samo su neki od mnogih simptoma sezonskog afektivnog poremećaja, kaže psihijatar dr. Ryan Sultan.
Manje sunčeve svjetlosti, hladniji dani, duže noći i manje vremena provedenog na otvorenom; sve to može uticati na naše psihičko blagostanje, kažu stručnjaci i ističu da u ovim kasnijim mjesecima godine, a posebno kada uđemo dublje u jesen i počnemo razmišljati o zimi, mnogi od nas mogu osjetiti promjene raspoloženja, što je često.
Zdravstveni stručnjaci su otkrili zašto se to događa, kako se možemo nositi s tim promjenama i kako možemo ublažiti simptome i poboljšati raspoloženje.
– Zimska tuga ili zimski blues je termin koji se često koristi za označavanje sezonskog afektivnog poremećaja ili SAD, a odnosi se na vrstu depresije koja se obično javlja tokom jeseni i zime, kada je izloženost prirodnoj sunčevoj svjetlosti smanjena, objasnio je za Fox News Digital istraživač i psihijatar sa Univerziteta Kolumbija u Njujorku, dr Ryan Sultan.
Osim nedostatka svjetlosti u velikoj mjeri utiču i genetski faktori, odnosno neravnoteža određenih hemikalija u mozgu i promjene nivoa melatonina i serotonina.
Koji su simptomi sezonskog afektivnog poremećaja?
Prema dr. Sultanu, simptomi zimske tuge ili sezonskog afektivnog poremećaja mogu varirati po težini, ali obično uključuju sljedeće:
- Stalni osjećaj tuge ili anksioznosti
- Nizak nivo energije i povećan umor
- Povećana potreba za snom i otežano buđenje ujutro
- Žudnja za ugljikohidratima i debljanje
- Poteškoće u koncentraciji i donošenju odluka
- Smanjen interes za aktivnosti
- Razdražljivost i povećana osjetljivost na odbacivanje
-Važno je napomenuti da se ovi simptomi obično javljaju u kasnu jesen ili ranu zimu, a popuštaju u proljeće kada se dnevna svjetlost povećava, naglasio je dr.Sultan, a evo šta savjetuje:
- Koristite svjetlosnu terapiju koja emituje svjetlost punog spektra, oponašajući prirodnu sunčevu svjetlost.
- Vježbajte, redovna fizička aktivnost, čak i ako je u zatvorenom prostoru, može poboljšati raspoloženje i nivo energije.
- Držite se rasporeda spavanja. Adekvatan i kvalitetan san može pozitivno uticati na raspoloženje.
- Pazite na ishranu, jedite dobro izbalansiranu ishranu sa fokusom na cjelovitu, hranjivu hranu. Pazite na unos šećera i ugljikohidrata, upozorio je, što može dovesti do energetskih padova. Omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u masnoj ribi poput lososa, mogu imati učinak na poboljšanje raspoloženja.
- Budite društveni, ostanite povezani sa prijateljima i voljenim osobama.
- Postavite ciljeve i imajte strukturu jer to može pružiti osjećaj svrhe i postignuća.
- Vježbajte meditaciju svjesnosti ili tehnike opuštanja kako biste upravljali stresom i anksioznošću. Ovo može poboljšati raspoloženje i mentalno stanje.
- Provodite vrijeme na otvorenom kad god je to moguće tokom dana, čak i ako je vani oblačno.