Zašto smo tako umorni nakon dugotrajnog sjedenja za računarom?

Postoji nekoliko teorija koje pokušavaju riješiti umor za stolom i zašto smo iscrpljeni kad jedino što pomičemo jesu očne jabučice preko zaslona i prsti iznad tipkovnice. Evo nekoliko mogućih objašnjenja.

Ponestalo vam je mentalne energije

Iako ne koristite mišiće aktivno kad cijeli dan sjedite za stolom, ipak koristite mozak. Vaš mozak je relativno malen u usporedbi s ostatkom tijela, a odgovoran je za 20 posto kisika koji koristite.

– Vaši mišići obično ne isisavaju puno kisika iz vas, kaže Steven Feinsilver, direktor medicine spavanja u bolnici Lenox Hill u New Yorku, za The Cut. – Vježbanjem to ipak čine, ali mozak vam uvijek uzima puno energije, dodaje on.

Dakle, čak i ako samo sjedite tamo, vaš mozak iscrpljuje vašu energiju. To nije isti način na koji vaše tijelo radi dok se naprežete, ali svejedno je zahtjevan posao.

Niste motivisani

Ako ciojeli dan provodimo za računarom ili se bavimo papirologijom, na kraju postoje velike šanse da ćemo izgubiti fokus ili će nam dosaditi ono što radimo. Možda tada kliknete i provjerite Facebook ili na kraju pošaljete poruku prijatelju, jer je to puno zanimljivije nego da radite svoj posao.

Ovaj sukob da radite ono što želite i ono što biste trebali raditi može izazvati napetost, što može rezultirati umorom.

Michael Inzlicht, psiholog sa Univerziteta u Torontu, vodio je istraživanje u kojem su on i njegovi kolege sedam dana slali poruke 159 univerzitetskih studenata tokom dana. Pitali su ih kakva iskušenja proživljavaju i kako su vježbali samokontrolu i osjećaju li se zbog toga umorno.

– Ono što nas je iznenadilo je da je najveći uzrok umora nije bio izvršili samokontrolu, kaže Inzlicht za Vox. Umjesto toga, to je bio broj iskušenja ili smetnji koje su osjećali.

– Ako tipkate na poslu i ako ste nešto poput mene, otvorite nekoliko preglednika, otvorite Twitter. Oni nas vode niz ove zečje rupe koje vode u iskušenja, kaže on. Ova primamljiva ometanja čine nas manje motiviranima za rad, što nas onda može učiniti umornima.

Pod stresom ste

Posao može biti naporan. Imate rokove i šefove koji vam dišu za vratom. Mali stresovi zapravo su dobri za vas i mogu biti okrepljujući, ali hronični stres može vas natjerati da se osjećate umorno i može utjecati na vašu ukupnu kvalitetu života, ističe Healthline.

Dakle, ključno je pronaći načine za suočavanje sa stresom. Pokušajte duboko disati ili idite u šetnju na pauzi za ručak. Pronađite mirno mjesto kako biste se maknuli od radnog stola i usredotočili se na nešto drugo, čak i na samo nekoliko minuta.

To su kratkoročna rješenja, ali također morate shvatiti što će vaš posao učiniti manje stresnim i ugodnijim na duge staze.

– Ipak, dugoročno morate pronaći neke aspekte posla koji su zapravo poželjni, piše Ark Markman u Fast Company.

– Na što možete potrošiti malo vremena što bi moglo dovesti do uzbudljivog ishoda? Ako ne možete ništa pronaći, trebali biste sjesti sa svojim nadređenim i pronaći barem jedan projekt koji će vam donijeti malo radosti u radu. To bi trebalo biti nešto zbog čega želite raditi, a ne ostati svaki dan u krevetu. 

Pospan si

I na kraju, jedan od očitih razloga zašto ste možda umorni za svojim stolom je taj što jednostavno ne spavate dovoljno. Teško je koncentrisati se i usredotočiti se na posao ako ste mrzovoljni i pospani nakon kratkog ili nekvalitetnog sna prethodne noći. Slično tome, predugo spavanje također vas može umoriti tokom dana.

Općenito, zdrave odrasle osobe trebaju između sedam i devet sati sna svake noći, prema Nacionalnoj udruzi za san. Prirodno se osjećamo umorno u 2 sata ujutro (kada većina nas spava) i 14 sati, što je i razlog umaranja nakon ručka. Oko 29 posto radnika izvještava kako zadrijemaju ili postaju vrlo pospani na poslu, a nedostatak sna američke tvrtke svake godine košta 63 milijarde dolara izgubljene produktivnosti.

Budući da se većina poslodavaca mršti na drijemanje na poslu, možda biste željeli poraditi na boljim navikama spavanja, poput odlaska u krevet svake večeri u isto vrijeme, rutine prije spavanja i izbjegavanja kofeina popodne i navečer.