Zanimljive činjenice o svjetskim jezicima koje niste znali

Kao najmoćnije sredstvo ljudske komunikacije, jezik predstavlja jedan od najkompleksnijih i najfascinantnijih aspekata u životu svakog čovjeka. Pogledajte zanimljive činjenice o svjetskim jezicima koje vjerovatno niste znali!


Prije svega, treba reći da su se ljudi isprva sporazumjevali ispuštanjem neartikulisanih zvukova, gestovima ruku i uz pomoć primitivnih jezika, što nije bilo dovoljno efikasno, pa su veoma često bili u dilemi i nedoumici da li su se na pravilan način izrazili i rekli baš ono što su željeli da neko drugi sazna od njih, tačnije da li ih je taj neko dobro razumio, piše beleske.com.

Međutim, jezik je evoluirao u jednu od najvažnijih sposobnosti koja nas (ljude) stavlja u dominantan položaju u odnosu na sve ostale stanovnike naše planete. Već milenijumima unazad kod raznih naroda nastajali su i nestajali razni jezici, a neki koji su uspjeli da opstanu, danas predstavljaju složene sisteme razumijevanja među ljudima. Svaki svjetski jezik ima neku svoju specifičnost i postoji bezbroj zanimljivosti vezanih za jezike. Evo nekih od najinteresantnijih činjenica o svjetskim jezicima.

Danas se u svijetu govori preko 2.700 jezika na više od 7.000 različitih dijalekata

Jezici koji su danas najčešće u upotrebi su kineski,španski, engleski i hindi jezik, baš ovakvim redoslijedom. Kineski, jezik kojim govori najveći broj ljudi na svijetu, ima više od 50.000 znakova. Međutim, da bi ste mogli da čitate recimo novine na kineskom jeziku, biće vam dovoljno da naučite oko 2.000 kineskih simbola.

Na svakih 15 dana u svijetu izumire po jedan jezik

Tačnije, po jedan dijalekt. Postoji više od 230 potpuno izumrlih jezika i preko 2.400 svjetskih jezika kojima prijeti izumiranje u nekoj doglednoj budućnosti.

Knjiga koja je prevedena na najviše jezika je Bibilija

Vjerovali ili ne, prevod Bibilije postoji na čak 2.454 svjetska jezika. Na drugom mjestu nalazi se „Pinokio“, dječji roman italijanskog autora Karla Kolodija. Najčešće prevođen pisac je Agata Kristi, čije knjige su sa originalnog engleskog jezika prevedene na još 45 drugih jezika širom svijeta.

Najduži alfabet ima Kmerski jezik (Kambodža)

Kmeri, narod koji živi u azijskoj državi Kambodži, imaju najduži alfabet sa čak 74 karaktera. Sa druge strane, najkraćim alfabetom služe se ljudi koji govore Rotokas jezikom. To su pripadici tri plemena koji žive na pacifičkom ostrvu Bugenvil (Papua Nova Gvineja). Njihov alfabet ima svega 12 znakova. Jezik sa najvećim brojem riječi, oko 250.000 je engleski jezik.

Najviše jezika govori se u Sjedinjenim Američkim Državama

Stanovništvo SAD govori na više od 300 različitih jezika. Ipak, država koja ima najviše službenih jezika, čak 11, je Južna Afrika. Ponovo se vraćamo na Ameriku. U SAD čak 21 % stanovništva starijeg od 5 godina kod kuće govori dva različita jezika. Od ovog procenta najviše je onih čiji je maternji jezik španski, a drugi jezik kojim se tečno služe uglavnom je engleski.

Najstariji poznati jezici su Sanskrit, sumerski, hebrejski i baskijski jezik

Međutim, potrebno je naglasiti da je ovde riječ isključivo o pisanim jezicima, o čijoj dugovječnosti svjedoče mnogobrojni pisani izvori na nekom od pomenutih jezika. Najtačnije je ustvari reći da odgovor na pitanje koji je jezik najstariji nije moguće dati. Mnogi drevni jezici koristili su se samo u usmenoj komunikaciji, pa pisana svjedočanstva o njima, danas, na žalost, ne postoje.

Smatra se da je jezik nastao oko 100.000 godine p.n.e.

Na osnovu dosadašnjih naučnih otkrića, jezik je najverovatnije nastao negdje oko 100.000 godine prije Hrista, tačnije u vrijeme kada su kod afričkog homo sapijensa razvijeni oblik lobanje, veličina mozga i grkljana kakvi postoje i kod savremenog čovjeka. Dakle, evolucija je čovjeku podarila ove svojevrsne „alatke“ koje su omogućile razvoj jezika. Neki antropolozi čak smatraju da je moguće da je razvoj jezičkih sposobnosti kod čovjeka počeo i prije evolutivnih promjena mozga i grkljana.

Razne teorije o nastanku i razvoju jezika

Postoje razne teorije o tome kako i zašto su počele da se razvijaju jezičke sposobnosti kod ljudi. Prema jednoj od njih, naši preci su počeli da razvijaju svoje govorne sposobnosti imitirajući zvukove iz okruženja, poput cvrkuta ptica ili rike divljih životinja. Druga jedna teorija ističe da je ljudska komunikacija najverovatnije otpočela tako što su ljudi počeli da refleksno ispuštaju zvuke, na primer kada osećaju jak bol ili kada su iznenađeni, kada su zbog nečega jako tužni ili presrećni.

Učenje drugog jezika jača intelektualne potencijale

Mnoge naučne studije dokazale su da su kod poliglota razvijenije moždane funkcije. Takođe, naučnici koji su se bavili ovom problematikom sugerišu da ako govorimo više od jednog jezika, imamo velike šanse da značajno usporimo starenje mozga. Razvojem Interneta i brojnih aplikacija, učenje jezika je danas lakše nego ikada, a mi vam preporučujemo i da pročitate ova dva teksta o aplikacijama za učenje jezika:

  • HelloTalk – aplikacija za učenje jezika;
  • Duolingo – aplikacija za učenje jezika;

Postoji više od 200 veštačkih jezika

Imaginarni jezici izmišljeni su za potrebe knjiga, televizijskih serija i filmova, a vjerovatno najpoznatiji tvorac vještačkih jezika je slavni britanski pisac Džon R. Tolkin, autor Hobita i Gospodara prstenova. Junaci i likovi koji žive u takozvanom „Tolkinovom univerzumu“ govore čak 13 različitih imaginarnih jezika. Interesantno je da lažni jezici postoje već vijekovima, a u nekim davnim vremenima smišljani su uglavnom od strane filozofa u svrhu njihovih stručnih rasprava.

Šta vi kažete, koliko su strani jezici važni za nas?

(STUDOMAT.ba)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.
X