Zašto papir vremenom požuti?

Knjige i novine, pisma i razglednice čije su strane požutile uvijek ostaju nijemi svjedoci prošlosti. Ali, da li znate zašto se na papiru starenje manifestuje kroz žutu boju?


20.03.2019. 20:27

Pretpostavlja se da je papir nastao u Kini oko 100. godine prije nove ere. Pravio se od konoplje, kore drveta, bambusa i ostalih biljnih vlakana koja su bila pogodna za tu svrhu. Uskoro je papir stigao u Aziju gdje se koristio za zvanična i važna dokumenta, ali kako je proces njegovog pravljenja postao efikasniji i jeftiniji, tako je i upotreba papira postala rasprostranjenija.

U Evropi je papir počeo da se upotrebljava oko XI vijeka. Historičari vjeruju da je prvi pisani dokument na papiru nastao u Španiji i da je u pitanju bila zbirka tekstova koji su se čitali tokom mise. Ovaj papir je bio napravljen od lana, dok je štampanje knjiga evoluiralo u XV vijeku sa pojavom Gutenbergove štamparske mašine. Sredinom XIX vijeka drvena vlakna ulaze u proizvodnju upotrebe papira, pa se nameće pitanje – šta se time promijenilo, piše magazinstudent.rs.

Godine 1844. proces pravljenja papira od drveta raščlanio se na dva tvorca. Jedan kraj je držao Kanađanin Čarls Fenerti, a drugi Nemac Fridrih Gotlob Keler, knjigovezac i tkač. Obojica su došla do zaključka da je drvena pulpa znatno jeftinija od pamuka, ali da se u procesu proizvodnje papira ponaša isto. Zahvaljujućii dvojici idejnih i praktičnih tvoraca, upotreba drveta u proizvodnji papira proširila se na oba dijela zemljine kugle. Uprkos ovom praktičnom obrtu, postoji i jedan nezgodan faktor, a to je da ovakav je papir skloniji oštećenjima koji su posledica kontakta sa sunčevom svjetlošću i kiseonikom.

Drvo se sastoji od dvije polimerne supstance celuloze i lignina. Celuloza je najrasprostranenija organska materija u prirodi, bezbojna je i odlično reflektuje svjetlost, pa je iz ovih razloga mi vidimo kao bijelu. Ipak, celuloza je podložna oksidaciji koja uzrokuje gubitak elektrona i oslabljuje njena materijalna svojstva što dovodi do apsorpcije svjetla. Ipak, proces oksidacije nije zaslužan za bojenje papira u žuto.

Sa druge strane, lignin daje drvetu čvrstoću i funkcioniše po principu ljepka koji čvršće povezuje vlakna celuloze što omogućava drveću da raste u vis. Ova supstanca je takođe podložna okisdaciji koja mijenja njegovu molekulsku strukturu. Zbog toga se mijenja i način na koji lignin apsorbuje i reflektuje svjetlost, a sa tim se mijenja i način na koji mi vidimo papir kao žućkast ili braonkast.

Kako bi se izbjegla disokolorizacija nekih bitnih pisanih dokumenata koristi se papir koji sadrži minimalan nivo lignina. Ukoliko ste se pitali da li se knjige i novine koje imate godinama mogu izbijeliti, odgovor je – ne, a da bi listovi ostali bijeli što duže preporučljivo je da knjige, novine i ostala dokumenta držite na hladnom, suhom i mračnom mjestu.

(STUDOMAT.ba)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.