Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini suočen je sa značajnim problemima. Prema analizi Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) naše zemlje, podaci su više nego alarmantni…


Stope upisa u predškolsko obrazovanje su najniže u regionu, dok su stope upisa u osnovno i srednje obrazovanje ispod zadovoljavajućeg nivoa.

Nedostatak efikasnosti sistema visokog obrazovanja se može potkrijepiti činjenicom da samo tri posto studenata Univerziteta u Sarajevu okončavaju na vrijeme svoje studije, navodi se u DEP-ovom dokumentu Strateški okvir za BiH.

– Niska konkurentnost BiH ekonomije ima svoje korijene u niskom obuhvatu obrazovanjem, posebno  u  oblasti  srednjeg  i visokog obrazovanja, kao i u lošoj obrazovnoj strukturi kadrova i obrazovnom  sistemu  koji ne priprema adekvatno kadrove za moderno tržište rada.

Činjenica je i da mnogi ne nastavljaju svoje školovanje nakon stečenog srednjeg obrazovanja.

Stopa upisa u srednjim školama je 76,2 posto, a oko 54 posto učenika završi srednju školu u redovnom roku. Samo 24 posto maturanata nastavlja školovanje nakon srednje ili više škole!

Napuštanje srednjeg obrazovanja od 32,2 posto je veoma visok procenat (a odnosu je sa maloljetničkom delinkvencijom, pripadanju romskoj populaciji, siromaštvom i materijalnom situacijom u obitelji).

Kao pozitivni se ističu procesi institucionalne izgradnje visokog obrazovanja, no dodaje se kako obaveze po Bolonjskoj deklaraciji do sada nisu u potpunosti ispunjene.

– Započeta reforma finansiranja visokog obrazovanja se odvija veoma sporo i još uvijek ne daje očekivane rezultate. Provedene su i određene odredbe okvira za kvalifikacije u visokom obrazovanju, navodi se u dokumenti.

BiH je suočena sa odlivom pameti, naročito mladih i obrazovanih ljudi, što značajno umanjuje kvalitet ljudskih resursa u BiH.

Veliki broj mladih i visokoobrazovanih ljudi odlazi iz BiH u potrazi za boljim uslovima života i zaposlenja. Prema Svjetskom ekonomskom forumu BiH je prema odljevu mozgova rangi rana na 140. mjesto od 144 zemlje.

– Kao posljedica fragmentirane strukture i nedovoljne  uređenosti  BiH  obrazovnog   prostora mnogi učenici po završetku opšteg obrazovanja ne stiču vještine koje su im potrebne da se suoče sa potrebama tržišta rada. (…) Kada je u pitanju stručno obrazovanje i obuke, reforme su u toku, ali su spore. Planirana opsežna modernizacija sistema obrazovanja i obuke još se nije ostvarila. Većina opreme dostupne u školama za stručnu obuku je zastarjela, broj nastavnika obučenih u novim metodologijama podučavanja je ograničen, a mogućnosti za sticanje radnog iskustva u preduzećima su minimalne.

Također, DEP navodi kako procenat djece koja pohađaju prvi razred osnovne škole, a koja su tokom prethodne godine pohađala predškolsko obrazovanje u FBiH  iznosi  18,4 posto,  a u  Republici  Srpskoj  13,3 posto. Nadalje, procenat djece uzrasta od tri do pet godina koja su uključena  u predškolski odgoj i obrazovanje – iako je to po zakonu obavezno – iznosi 14,4 posto za Federaciju BiH, 10,3 posto za Republiku Srpsku,  a 13,1 posto za Bosnu i Hercegovinu.

– U godini pred polazak u školu je ipak ostvaren značajan napredak, te je od početka 2014/2015. godine postignut 100‐postotni obuhvat djece u kantonima Sarajevo, Tuzla, Bosansko‐podrinjski, Zeničko‐dobojski, te u Brčko distriktu.

Zanimljivo je i da se povećao broj djece koja nisu primljena zbog popunjenog kapaciteta predškolskih ustanova.

Procijenjena stopa pohađanja škole za djecu uzrasta od 6 do 14 godina iznosi 97,6 posto za BiH, pri čemu je 98,9 posto za RS, a 97,2 posto za FBiH (96,9% djevojčica, a 97,4% dječaka).

Samo 83,2 posto djece uzrasta od šest godina u BiH pohađa prvi razred osnovne škole, pri čemu je podatak za FBiH još nepovoljniji i iznosi 79,7 posto u odnosu na 92,9 posto u RS. Ovo se može dovesti u vezu s činjenicom da određeni procenat roditelja u BiH još uvijek ne upisuje djecu u prvi razred osnovne škole sa šest godina.

(Radio Sarajevo)