Upitna jednakost na evropskom tržištu rada

Građani EU mogu da rade u bilo kojoj zemlji članici - barem na papiru. U praksi međutim često nailaze na prepreke. Evropska komisija zato želi tačno da definiše prava zaposlenih i odgovornosti zemalja u kojima oni rade.

01.05.2013.

Građani EU mogu da rade u bilo kojoj zemlji članici – barem na papiru. U praksi međutim često nailaze na prepreke. Evropska komisija zato želi tačno da definiše prava zaposlenih i odgovornosti zemalja u kojima oni rade.

Kako tvrdi Evropska komisija, građani EU bi trebalo lakše da pronalaze posao u drugim zemljama članicama EU. Komesar za rad Laslo Andor, predstavio je u Briselu prijedloge za nove zakone. Prema njegovim riječima, mnogi građani uopšte ne poznaju svoja prava. On zbog toga želi da se na nacionalnim  nivoima ustanove kancelarije koje bi savjetovale građane i davale im informacije o mogućnostima zapošljavanja u drugim zemljama EU. Osim toga, sindikati bi na primjer trebalo da budu u mogućnosti da pred sudovima zastupaju i strane radnike, piše Deutsche Welle.

Slobodan protok radne snage

Svi građani u načelu imaju pravo da žive i rade u svakoj od 27 zemalja članica EU. Međutim, često se suočavaju s birokratskim preprekama i diskriminacijom poslodavaca. Prema tvrdnjama Evropske komisije radnici koji dolaze iz zemalja s nižim nivoom plata, na primjer, manje zarađuju od građana zemlje u koju su došli da rade. Čak ni dugogodišnje iskustvo iz sopstvene zemlje često se ne priznaje pri određivanju plata.

– Slobodni protok radne snage jedno je od ključnih načela zajedničkog unutrašnjeg tržišta EU. Budući da je nezaposlenost u nekim članicama trenutno mnogo veća nego u drugim, još je važnije da onima koji žele posao u nekoj drugoj zemlji to i olakšamo, naglasio je Andor.

U Španiji i Grčkoj nezaposleno je više od četvrtine stanovništva. Francuska je upravo informisala o rekordnoj nezaposlenosti: Krajem marta tamo je bilo 3.225 miliona nezaposlenih. To je najviša brojka ikada registrovana u drugoj najvećoj evropskoj privredi.

Rumuni, Irci i Portugalci najmobilniji

Od svih građana EU, Nijemci se najrjeđe odlučuju da traže posao izvan svoje zemlje. Manje od jedan posto njemačkih radnika radi izvan Njemačke u nekoj drugoj zemlji EU. Najmobilniji u tom smislu su radnici iz Rumunije, Irske i Portugala. Više nego svaki deseti radnik iz ovih zemalja radi u nekoj drugoj zemlji EU.

Evropski komesar Andor nije pokazao razumijevanje za kritike njemačkog ministra unutrašnjih poslova Hansa-Petera Fridriha zbog sve većih problema s nezakonitim useljavanjem iz istočnih zemalja EU. Andor je ovu kritiku njemačkog ministra, ali i njegovih kolega iz Velike Britanije, Holandije i Austrije, nazvao prenapuhanom. Ovi ministri su u jednom pismu upućenom Evropskoj komisiji i irskom predsjedništvu EU zatražili savjetovanje o uvođenju strožijih sankcija protiv deseljenika unutar EU.

– Strahujemo da je ova diskusija zaoštrena iz unutrašnjopolitičkih razloga, kazao je komesar Andor. On kaže da ministri nisu mogli da predoče nikakve činjenice koje bi potkrijepile tvrdnje da problem zaista postoji u velikim razmjerama.

Privremena zabrana povratka u Njemačku

U Njemačkoj se na primjer mnogi gradovi žale zbog velikog priliva građana iz Rumunije i Bugarske. Četvorica ministara su u svom pismu navela da su mnoge opštine pritisnute “značajnim teretom zbog određenih doseljenika iz zemalja članica”. Oni uzrokuju visoke troškove za smještaj, školovanje i zdravstvenu zaštitu. Značajan broj doseljenika osim toga zloupotrebljava socijalnu pomoć. Zato njemački ministar Fridrih traži da se uvede privremena zabrana povratka u Njemačku građanima koji su iz nje protjerani zbog toga što su tamo nezakonito proveli neko vrijeme. Ali da bi to bilo moguće, najprije se moraju odrediti smjernice EU.

Andor nije baš uvjeren da je priliv građana iz istočnih zemalja EU zaista toliko veliki. Na primjer, prema podacima kojima raspolaže Komisija, dvije trećine Rumuna koji su napustili svoju zemlju otišlo je u Španiju ili u Italiju. Zato s oprezom treba gledati na zabrinutost koju izražavaju zemlje sa sjevera EU. Komisija tvrdi i da se britanska vlada u tom smislu žali već nekoliko godina, a da nikada nije predočila konkretne brojeve.

(dw.de)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.