Upisujete faks i dvoumite se: Redovni ili vanredni studij?

Nakon završetka srednje škole većina učenika zna svoje sljedeće ciljeve. Neki znaju da ga neće upisati, drugi znaju da ga hoće upisati, ali ne znaju još koji smjer i treći koji su već odlučili šta će upisati.

Teorija i praksa

Recimo tačno je da je redovni student onaj koji studira u opterećenju ‘punog radnog vremena’ i ima sva studentska prava iz proračuna, od menze, plaćene školarine pa do smještaja. Tačno je i da vanredni student nema studentska prava i ne studira u opterećenju ‘punog radnog vremena’. Ali u praksi, ima dosta redovnih studenata koji praktički rade full-time, bilo na studentski ugovor, bilo na ugovor o radu, isto kao vanredni koji su nezaposleni i imaju predavanja svako jutro.

Na što paziti kod redovnog studija?

Redovni studij je klasični studij. Većina maturanata kada završi srednju školu, položi maturu i eventualne prijemne, želi otići studirati i raditi, više manje, samo to. Ok, neki dodatni poslić uz studij nije na odmet, ali prvenstveno se žele fokusirati na fakultet i studentski život.

Ako ostvarite dovoljno bodova i upadnete na faks, gdje ćeš bolje od redovnog studija. Imat ćeš sva prava – subvencioniranu hranu u menzi, mogućnost stanovanja u studentskom domu, jeftiniju mjesečnu kartu, besplatno zdravstveno osiguranje.

Međutim, ako studiraš na konkurentnom studiju i osim studentskog posla planiraš ući u radni odnos, tu se stvari mogu malo zakomplicirati. Prema sada važećim zakonima još uvijek možeš sklopiti ugovor o radu, a da se skoro ništa ne promijeni, osim što ti zdravstveno osiguranje krene plaćati poslodavac, a ne država. Zakoni se možda budu mijenjali po ovom pitanju, no zasad, studenti na zadnjim godinama studija, što znamo iz slučajeva u praksi, imaju stalna zaposlenja i redovno studiraju, prenosi srednja.hr.

Ono što će ti u praksi, naročito ako usred studija počneš raditi full-time, sigurno stvarati probleme jesu – predavanja. Predavanja su obavezna na gotovo svim redovnim studijima i profesore uglavnom ne zanima što radite u vrijeme njihova predavanja. Oni zahtijevaju da se pojavite. Izostati možete svega nekoliko puta, a nakon toga gubite pravo na potpis. Drugim riječima, ne možete izaći na ispit, predmet prenosite u iduću godinu i za njega potencijalno morate platiti dio školarine.

Na što paziti kod vanrednog studija?

Vanredni studij je neklasični studij u pravilu namijenjen ljudima koji rade ili iz drugih razloga ne mogu većinu dana posvetiti studiranju. Zbog toga vanredni studenti nemaju sva prava kao redovni, a školarinu im ne plaća država, već je moraju financirati sami. Prva stvar koju morate znati u vezi vanrednih studija je da ih je, u odnosu na redovne, puno manje. Ne možete svaki smjer na svakom faksu studirati vanredno tako da, ako planirate nešto specifično, bolje odmah provjerite postoji li uopće mogućnost.

Vanredni studij može koštati, u pravilu, i do više hiljada eura tako da odmah se pripremite. Ako ćete studirati tri do pet godina, neki dio novca za platiti školarinu već biste trebali imati. Uzmite u obzir da tokom tih par godina nema jeftine hrane iz menze, da si sami plaćate dopunsko osiguranje i, zbog svega, uglavnom morate raditi neki full-time posao. Tu dolazimo do treće stvari koju treba imati na umu.

Bez obzira što su u pravilu namijenjeni ljudima koji rade ili se ne mogu skroz posvetiti studiranju, izvjestan dio vanrednih studija ima obavezna predavanja, usred dana, i ni po čemu se, osim studentskih prava i plaćanja školarine, ne razlikuje od redovnog studija. Ukoliko se želite usavršiti, planirate raditi osam sati dnevno i pohađati faks, bolje provjerite je li vanredni studij koji želite upisati ima predavanja navečer ili po danu, jesu li obavezna i kolika je šansa da se, s obzirom na to da plaćate faks, dogovorite za neke bolje uvjete.