Julija Božan studentica je Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Splitu, vaterpolistica, stipendistica Hrvatskog olimpijskog odbora, ali i dobitnica prve nagrade u okviru Godišnje nagrade Hanfe studentima za najbolje naučne i stručne radove za 2021. godinu za svoj rad “Utjecaj kriptovaluta na tradicionalna financijska tržišta kapitala”.
– Sve je počelo izborom mentora za završni rad, izv. prof. Josipa Viskovića, koji mi je na trećoj godini preddiplomskog studija na izbor dao 20 tema, među kojima je bila “Kriptovalute i bihevioralne financije”. Tu temu sam odabrala jer sam išla s principom – idem uzeti ono o čemu najmanje znam da istražim to novo područje, kazala je Julija, koja se za temu kriptovaluta odlučila i za svoj diplomski rad, piše Slobodna Dalmacija.
GLEDAJ STUDOMAT.TV
TVoj vodič kroz studentski život!
– Nakon nekog vremena stigao mi je mail od profesora da je Hanfa izbacila takmičenje s pet tema te da ima i kriptovaluta i predložio mi da ako želim da mogu malo istražiti i napisati rad. Nisam se puno premišljala jer sam znala da to mogu iskoristiti za diplomski rad. Tako sam počela istraživati radove, proučavati i učiti program STATA u kojem sam radila istraživanje. Uz pomoć mentora, sve je završeno u roku, rad je predan, dodala je.
Nakon nekoliko mjeseci u Julijine je ruke došla prva nagrada, a otkrila je da je bilo i suza radosnica. Rad je ocijenilo povjerenstvo Hanfe od pet članova, i to na temelju određenih kriterija kao što su usklađenost forme, stručnost obrade teme, logičnost zaključaka, korištenje adekvatnih izvora literature te doprinos samog rada.
Julija je također otkrila da je ovo prvi put da se upustila u nešto s akademske strane, a s obzirom na ostvaren uspjeh, trebala bi i češće!
– Ova nagrada za mene ima veliki značaj jer sam uložila puno truda, energije, volje i želje da sam rad privedem kraju i to se sve isplatilo na ovako pozitivan način, prvom nagradom. Ovo je velika motivacija za budući rad i istraživanja. Nadam se da će i ostali studenti, naročito s EFST-a, skupiti hrabosti i dio svog slobodnog vremena izdvojiti za usavršavanje vlastitih znanja, smatra Julija, koja uskoro putuje na Erasmus u Crnu Goru, a nakon što se vrati, ima obavezu odraditi stručnu praksu i odbraniti diplomski rad.
– Ako u tom nekom periodu ne nađem posao, planiram se prijaviti na stručnu praksu, isto u sklopu Erasmus+ programa, u neku EU zemlju gdje ću nastojati pronaći kvalitetnog poslodavca i ostati raditi. Naravno, prioritet je zaposliti se u najlipšem gradu na svijetu – Splitu, zatim Zagrebu, a tek onda inozemstvo. Također, u cilju mi je raditi u svom polju – polju finansija, ali i ako se pruži prilika, možda se upustiti i u doktorski studij, ali o tom potom – ko zna što nam sutra nosi, kazala je za kraj Julija.
Rad Julije Božan sastoji se od sedam tematskih cjelina. Uvodni dio obrađuje predmet i problem istraživanja koji slijedi poglavlje o financijskoj pismenosti. Kako je navela, prema OECD-u financijski pismena osoba mora biti u potpunom skladu s razvojem financijske industrije i njenim novitetima što i nije primjenjivo na prosječnu osobu zbog iznimne brzine tehnološkog razvoja.
FOKUS NAGRAĐENOG RADA
U radu fokus stavlja i važnost regulacije tržišta kriptovaluta, donosi pregled literature na temu kriptovaluta i tradicionalnih tržišta kapitala. U radu su analizirani vremenski nizovi indeksa tržišta kapitala (dionički indeks S&P500) te cijena bitcoina kao glavnog predstavnika tržišta kriptovaluta kroz Engleov model. Rezultati dobiveni provedenom analizom, kako je navedeno u sažetku rada, u promatranom razdoblju dokazuju da je raspon sedmičnih cijena znatno veći kod vodeće kriptovalute u odnosu na američki dionički indeks S&P500.
– Imam Revolut i uplatila sam 50 kuna za bitcoin i 50 kuna za ether, čisto da vidim kako je to, da mogu sve lakše pratiti. Kad je bio dobar val, bila sam na 100 posto, sada sam na minus 5-6 posto, kazuje uz osmijeh.
Otkrila je i hoće li dio nagrade uložiti u kriptovalute.
– Ne, dosta je što sam kupila za 50 kuna. Malo ću istraživati dionice i uložiti u svoje obrazovanje, kaže Julija.
U radu je istaknula i kako je u cilju postizanja više financijske pismenosti potrebno razviti interaktivni model u obrazovne ustanove kako bi se povećala pismenost mlađeg stanovništva.
–S obzirom na to da pismenost podrazumijeva upravljanje vlastitim financijama to bi uveliko utjecalo na osobne stavove, afinitete i emocije za sklonost rizicima, odnosno kupovinu sigurnih i manje sigurnih imovina. Isto tako, vodeće institucije upozoravaju na ulaganje u visokorizičnu imovinu, unutar kojih se stavlja naglasak na kriptovalute.
Razlog tome je prijetnja rizika gubitka novca jer ne postoje posebni regulatorni mehanizmi zaštite. U tom polju, trebalo bi intervenirati u cilju postavljanja regulatornog okvira koji bi bio podloga za budućnost tržišta kriptovaluta, kao nove investicijske kategorije, zaključuje Julija Božan u radu.