Studenti često dožive “burnout”: Zbog čega nastaje i ko su rizične skupine?

Studenti u BiH su isfrustrirani neadekvatnom organizacijom nastave i samo je pitanje kada će doživjeti “burnout”.

 Studenti često dožive “burnout”: Zbog čega nastaje i ko su rizične skupine?

Burnout ili sagorijevanje je pojam koji je posljednjih godina postao popularan među ljudima između 25 i 45 godina i predstavlja stanje psihičke, fizičke i emotivne iscrpljenosti izazvane prekomernim stresom koji traje duže vrijeme.

Sve više studenata i mladih ljudi pati od ove pojave, zbog koje se osjećaju iscrpljeno, gube motivaciju, produktivnost i interesovanje za stvari koje su ih nekada zanimale.

Burnout je postepeni proces koji korjene ima u prekomjernom radu pod velikim pritiskom, udruženim sa manjkom odmora, sna i trenutaka relaksacije. Neki od simptoma su premorenost, smanjeni nivoi energije, promjene u apetitu, smanjene radne performanse, problemi sa koncentracijom i donošenjem odluka, ali i napregnutost mišića, poremećaji spavanja, pritisak u grudima, vrtoglavice, glavobolje i znojenje.

Razlika između stresa i burnout-a

Stres uključuje jake emocije, hiperaktivnost i primarna “oštećenja” su fizička. Sa druge strane, burnout karakteriše otupljenje emocija, osećanje bespomoćnosti i beznađa, gubitak motivacije, ostavlja mentalne posljedice i može da odvede u depresiju ukoliko je prolongiran na dug vremenski period.

Stil života koji vodi u burnout

U posebno rizičnu grupu spadaju ljudi perfekcionističkih tendencija, kao i oni koji treba da dostignu visoke nivoe očekivanja okoline (roditelja, prijatelja, poslodavca i sl). Ukoliko puno učiš ili radiš, slabo se odmaraš, ne stižeš da provodiš vrijeme sa prijateljima, da treniraš, nemaš ventile za stres i ne spavaš bar 7 sati dnevno, samo je pitanje vremena kada ćeš iskusiti ovu pojavu.

Kako da prevaziđeš burnout ako ti se desi?

Ako nisi uspio da izbjegneš burnout, postoji nekoliko stvari koje možeš da uradiš da ga se oslobodiš, piše najstudent.com.

Napravi pauzu – idi na odmor, preskoči cijeli ispitni rok, isključi društvene mreže na neko vrijeme, promijeni sredinu u kojoj obitavaš. Identifikuj stresore i eliminiši ih, ili ako ne možeš, skloni se od njih na neko vrijeme, dok burnout ne prođe.

Pronađi načine da se odmaraš – bilo da je to šetnja po šumi subotom ujutru, piling i njega lica i tijela petkom uveče, sređivanje kuće, treninzi, trčanje, spa dan… Posveti vrijeme sebi i nađi aktivnosti koje ti prijaju, u kojima uživaš i koje ti daju energiju, a koje ćeš da uvedeš u svoj život za stalno.

Popravi raspoloženje i energiju kvalitetnom ishranom – smanji vještačku i prerađenu hranu, izbaci rafinisane šećere i trans masti, pij dosta vode i izbjegavaj alkohol i nikotin. Tijelo će ti biti zahvalno i benefite malih poboljšanja vidjećeš veoma brzo.

Nađi vrijeme da se naspavaš – san igra veoma bitnu ulogu u zdravlju, imunitetu, sreći i zadovoljstvu kod svake osobe. Preuredi svoje vrijeme i aktivnosti tako da spavanje bude prvo i najbitnije. Radije lezi rano i ustani rano kako bi stigao da uradiš više stvari nego što radiš do kasno i legneš u 3 ujutru. Nemoj gubiti na snu ni zbog čega i ni zbog koga.

Nauči dokle možeš da se naprežeš i radiš, a da ne doživiš burnout – nakon što iskusiš burnout na svojoj koži, analiziraj okidače, situacije i postupke koji su te doveli do njega i potrudi se da ih u budućnosti izbjegneš.

Postavi prioritete – da li taj ispit mora da se sada položi i ne može nikad više? Da li ti je zaista potreban taj prosjek po cijenu da ne spavaš mjesecima, da se distanciraš od prijatelja i da upadneš u depresiju? Da li novac koji dobijaš za taj posao zaista igra toliku ulogu u tvom životu da ćeš trpiti svo nezadovoljstvo koje ti se nakupilo ili možeš da se zaposliš i negdje drugo? Reevaluiraj stvari zbog kojih se sagorijevaš i razmisli da li vrijedi da zbog njih uništiš sopstveno zdravlje.

U engleskom jeziku postoji izraz “napuni prvo svoju čašu” koji se odnosi na brigu o sebi i podrazumijeva da u životu često treba da usporimo i da obnovimo svoju mentalnu, emocionalnu i fizičku energiju. Da stanemo i napunimo svoje baterije. Jer zdravlje najlakše gubimo, a najteže popravljamo i samo zdravi možemo da se fokusiramo na ostale aspekte života.