Student priznao da ne zna šta znači “učiti s razumijevanjem”: Zamolio kolege da mu objasne

Jedan student nema pojma šta znači "učiti sa razumijevanjem". Kako biste mu vi objasnili?


learn online
Foto: Envato

Postoji nekoliko vrsta učenja, a najčešće spominjane vrste, barem u akademskoj zajednici, su “učenje napamet” (također i “bubanje”) i “učenje s razumijevanjem”.

Kako se to prenosi s generacije na generaciju studenata, neki stereotipi o fakultetima odnose se baš na način učenja koji se na toj instituciji favorizira. Tako će mnogi reći da je učenje “napamet” jedini način za uspješno položiti neke predmete na Pravnom fakultetu.

Učenje napamet ili štrebanje koristi onima koji imaju mogućnost brzog pamćenja suhoparnih informacija, ali je loša strana što se cijeli naučeni sadržaj i brzo zaboravi. Jednom je studentu dosta bilo ovakve vrste učenja gradiva, pa je upitao korisnike Reddita da mu pojasne pojam o kojem sluša kroz cijelo svoje obrazovanje: šta je to zapravo učenje s razumijevanjem?

“Dosta mi je stresova…”

Upisan sam na faks, polažem, ne ide mi baš dobro. Profesori stalno govore ‘učite s razumijevanjem, učite s razumijevanjem’. Je l’ iko zna kako se to zapravo radi? Dosta mi je kampanjskog učenja i štrebanja, dosta mi je stresova, i provođenja 24 sata zaredom pred knjigom. Ako postoji lakši, manje stresniji način učenja koji se može bolje vremenski rasporediti, ja sam voljan, ali ne znam kako se to radi, napisao je student.

Srećom, na objavu mu se javilo 100-tinjak osoba koji su studentu pokušali objasniti kako se zapravo uči s razumijevanjem.

Pročitaj nešto i onda si pokušaj objasniti, sam sebi, onako kako bi nekome drugome objasnio polupijan u birtiji, daje mu neko savjet. Jedan komentator smatra da je ipak i do teme koja se obrađuje ili uči, pa kaže kako je problem da ne mogu svi tako učiti ako ih “tematika ne zanima ni 5 posto”, ali ipak, drugi mu odgovaraju da se gradivo može razumjeti zanimala nas tema ili ne.

Razumiješ zašto je i kako došlo do nečega

Jedan student fizike smatra da ljudi često zanemare da ove dvije pomenute vrste učenja ponekad moraju ići zajedno.

Da, ljudi ovo često zanemare. Koliko god tebe zanima ili dobro razumiješ gradivo nešto ćeš morati napamet naučiti. Evo za fiziku konkretno što studiram, ne možeš sigurno znati baš svaku formulu izvesti iz nule, već u mnogim slučajevima moraš je naučiti napamet. Onaj koji ‘uči sa razumijevanjem’ će znati objasniti šta ta formula znači, kako se ponaša na graničnim slučajevima, koje su njene posljedice, kako se primjenjuje. Onaj koji “ne uči sa razumijevanjem” će je samo znati reproducirati i eventualno ubaciti brojeve u nju, bez da zna šta je dobio i šta je smisao toga, pojašnjava student iz vlastitog primjera.

Pored toga, javilo se nekoliko studenata koji govore da je i učenje formula napamet zastarjeli način, te da mlađi profesori i asistenti daju ispite na varijantu “otvorene knjige”, odnosno, da studenti smiju koristiti literaturu za vrijeme ispita.

To ti je kad i najvećem kretenu možeš objasniti nešto, a da on to shvaća, kaže još neko kratko, prenosi MojFaks.

Mnogo komentatora vraća se na savjet da ako možeš objasniti sebi ili djetetu nešto što si pročitao, onda to znači da si naučio gradivo s razumijevanjem.

Postoje mantre u znanosti

Ja sam dobivala dvije ocjene uvijek iz povijesti, jedna iz činjenica i druga iz uzročno-posljedičnih veza i onda ako naučiš sve napamet dobiješ 4 i 2 ili slično. Mislila sam da je to normalno, ali sad mislim možda je nas profesorica htjela naučit tom povezivanju i učenju s razumijevanjem, piše komentatorica.

Jedan se student potrudio i ukratko objasnio svoj proces učenja s razumijevanjem.

Ovisi kako ti najbolje učiš, da li najbolje razumiješ praksom ili kroz vizuale ili kroz riječi. Naravno ovisi i šta tačno učiš. Meni najbolje sjedaju stvari kada uzimam različite izvore. Recimo pratim nastavu i onda u glavi stvaraš poveznice i usporedbe sa sličnim konceptima što znaš od prije. Onda iz osnovne literature uzmem stvari koje mi se čine zanimljivijim jer mi tako duže ostaju i tražim u člancima, drugim knjigama ili gdje već. Na kraju šlag na torti najbolje dođe razgovor o tome s ljudima kojima je isto to zanimljivo jer imaš povratnu informaciju pa jačate međusobno znanje, pojašnjava komentator.