Šta je ispitna anksioznost?

Ispitna anksioznost definiše se kao skup emocionalnih i fizioloških odgovora na stres koji se pojavljuju prije polaganja ispita. Kod nekih studenata javljaju se svi simptomi, dok drugi imaju samo neke od njih. Uzroci anksioznosti mogu biti pretjerana napetost i stres, prenosi x-ica.com.

Student ima psihološke i fiziološke simptome, nezadovoljan je sobom i usvajanjem gradiva, ne zna što ga očekuje na ispitu ili se boji rezultata. Sve su to pokazatelji da se osoba prije polaganja ispita osjeća anksiozno.

Jedna od teorija koja govori o ispitnoj anksioznosti je ona Mandlera i Sarasona. Proveli su istraživanje na skupini studenata i zaključili da rezultati testova inteligencije koje su rješavali nisu povezani s razinom njihovih sposobnosti. S druge strane, Liebert i Morris smatraju da postoje dvije komponente ispitne anksioznosti: zabrinutost (negativno mišljenje o sebi, situaciji u kojoj se nalazimo i njezinom ishodu) i emocionalnost (povećano uzbuđenje i stres uslijed polaganja ispita).

Iako ne postoje dokazi kada do ispitne anksioznosti dolazi, pretpostavlja se da je to između sedme i petnaeste godine. Do osamnaeste godine njezin intenzitet varira, a nakon punoljetnosti se stabilizira. Moguće je da se ispitna anksioznost pojavi tek kada osoba krene u školu ili na fakultet zbog dolaska u novu i nepoznatu sredinu.

Što još kažu istraživanja

Prema istraživanjima o povezanosti ispitne anksioznosti i akademskog uspjeha provedenim u SAD-u i Velikoj Britaniji ispitna anksioznost pojavljuje se kod 25-30% studenata i kod osoba s poteškoćama u učenju. Gotovo 20% anksioznih studenata ispisuje se s fakulteta ako se neuspjeh u polaganju ispita ili završavanju godine ponovi. To pokazuje koliko niska razina samopouzdanja utječe na uspjehe kod anksioznih studenata.

Tamara Mohorić s Odjela za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci je 2008. godine provela istraživanje „Automatske misli kod učenja i ispitna anksioznost kao odrednice subjektivnoga i objektivnoga akademskog postignuća studenata“. U njemu je učestvovalo 413 studenata sa Univerziteta u Zagrebu i Rijeci. Riječ je o studentima s nekoliko fakulteta. Tokom učenja i polaganja ispita ispitanicima je prezentirano 47 najčešćih negativnih misli koje se javljaju kod napada anksioznosti. Pokazalo se da studenti najviše strahuju da će razočarati roditelje ili doživjeti neuspjeh, a i motivacija za učenje je bila umanjena.

Isto je tako dokazano da postoji i razlika u učestalosti negativnih misli kod anksioznih osoba ovisno o intenzitetu anksioznosti. Ako su simptomi pojačani, utjecaj negativnih misli na razmišljanje osobe bit će veći. Unatoč tomu, ne postoji povezanost akademskog uspjeha i razine ispitne anksioznosti kod studenata, no postoje razlike u zadovoljstvu kod studenata. Tako oni kod kojih su simptomi anksioznosti brojniji i istaknutiji ne vjeruju u svoj studentski uspjeh, bilo da je riječ o učenju ili polaganju ispita.

Riješite se anksioznosti

Simptomi ispitne anksioznosti mogu se umanjiti na nekoliko načina. Prije svega, potrebno je voditi računa o pravilnoj prehrani i spavanju jer su to najveći uzročnici nezadovoljstva samim sobom koje potom vodi do anksioznosti. Kako biste spriječili loše raspoloženje i tugu od trenutka kada se ustanete, dobro se naspavajte, vježbajte kako biste izgubili višak energije i izbjegavajte veliku količinu kofeina jer on uzrokuje povećanu nervozu.

Studenti često imaju negativnu sliku o sebi zbog prijašnjih rezultata koje su postizali na ispitima pa je dobro usredotočiti se samo na one pozitivne. Možete sastaviti i popis svojih vrlina koji ćete staviti na vidljivo mjesto. Ako dobijete negativne komentare, nemojte se pretjerano fokusirati samo na njih kako vam ne bi poljuljali samopouzdanje. Jednako tako, trudite se izbjeći učenje u zadnji tren.

Kod učenja odaberite najbolju strategiju koja će vam olakšati pamćenje i organiziranje vremena potrebnog za usvajanje gradiva. Ako trebate pomoć profesora, asistenta ili kolege, svakako je zatražite. Prije nego što krenete učiti, motivirajte se za nadolazeći ispit. U suprotnom će vas kod samog početka čitanja teksta uhvatiti panika da nećete sve naučiti na vrijeme.

Preduhitrite napade panike izvođenjem jednostavnih vježbi. Pokušajte izbjeći stresne situacije, budite pripremljeni za ispite koji dolaze i kvalitetno provodite svoje slobodno vrijeme. Kada se nagomila stres, pokušajte pozornost usmjeriti na stvari koje vas smiruju, okrenite se rekreaciji ili razgovarajte s bliskom osobom. Okružite se prijateljima i osobama koje su smirenije i pozitivnije kako biste osjetili olakšanje.

Razmislite koje vam dobre stvari može donijeti pozitivan rezultat ispita koji trebate položiti. Koncentrirajte se na sebe, svoje ciljeve i rezultate.

(STUDOMAT.ba)