Šest velikih kradljivaca vremena u učenju

Čak i kada imate dobru namjeru da završite obaveze oko učenja, u toku jednog dana postoje kradljivci vremena koji će pokušati da vam oduzmu dragocijeno vrijeme.


1. Slabo planiranje

Viktor Igo je jednom rekao: „Gde nema plana, ubrzo zavlada haos.” Učenici i studenti često propuštaju da planiraju. To dovodi do toga da svoju pažnju usmjeravaju na manje bitne stvari, a propuštaju da završe važne poslove. Planiranje aktivnosti je odličan način da ovo spriječite.

2. Nedostatak prioriteta/ciljeva

Ovo je vjerovatno najveći/najvažniji lopov vremena. Utiče na sve što obavljamo i na ličnom i na planu učenja. Oni koji tokom dana ostvare najviše, znaju tačno šta žele da ostvare. Na nesreću, mnogi od nas misle da se ciljevi učenja postavljaju godišnje, a ne dnevno. Rezultat toga je previše utrošenog vremena na nebitne stvari, a ne na stvari koje su važne u našem učenju.

3. Odlaganje

Lijepo je planirati vrijeme, ali je beskorisno ako odgađate vaše obaveze. Najveći lopov vremena nije donošenje odluka, nego izbjegavanje donošenja odluka. Ako već ostavljate nešto za kasnije, gledajte da to budu manje bitne stvari, one koje neće ostaviti posljedice zbog neizvršavanja. Odlaganje nevažnih stvari može imati pozitivnu vrijednost u vašem danu. Veliki problem predstavlja odlaganje važnih stvari.

4. Prekidanja

Dobro planirate vrijeme, ne volite odugovlačenje, ali i pored toga ne stižete da završite sve poslove. Pitate se šta je uzrok? Prekidanja!

Prekidi su veliki „ubica vremena”. Oni vas u značajnoj mjeri mogu lišiti produktivnosti. Otkriveno je da se za jedan sat neometanog rada uradi isto koliko i za četiri sata ometanog. Istraživači sa Univerziteta Ilinois su otkrili da nam je poslije jednog minuta ometanog rada potrebno 15 minuta vremena da se vratimo na nivo koncentracije prije ometanja.

Ako ste ometeni 10 puta tokom dana, izgubili ste dva i pol sata skoncentrisanog rada.

Prekidanje dolazi iz dva izvora: od osoba i elektronskim putem (e-mail, fax, fiksni ili mobilni telefon…).

Telefon, najvažnije sredstvo komunikacije, može biti najveći neprijatelj efikasnosti. Ako ne znate kako da kontrolišete njegovu upotrebu, može vam se učiniti da niste student ili učenik, već da ste zaposleni u telemarketingu.

Prekidanja mogu biti dobra i loša. Postoje prekidanja koja su važna i koja prihvatate bezuslovno. Ona za vas imaju vrijednost i dobrodošla su vam (npr. pozvao vas je kolega da vam saopšti da je saznao pitanja koja se mogu pojaviti na ispitu ili se javio da vam saopšti da je uspio da riješi zadatak ili problem u vezi sa učenjem koji vas je oboje mučio prethodne nedjelje). Naravno da ćete ovakve prekide dočekati sa odobravanjem.

Ali ima prekidanja koja imaju malu ili skoro nikakvu vrijednost (npr. navratio vam je rođak da vam prepriča sinoćnu fudbalsku utakmicu ili pozvao vas je prijatelj da vam ispriča svoje ljubavne jade). Ovakva prekidanja vas odvlače i sprječavaju da budete produktivni kada to želite biti.

Znati kako da izađete na kraj sa prekidima je jedna od najboljih stvari koju možete da naučite.

5.Previše truda

Mnogi učenici i studenti imaju osjećaj da moraju da završe sve u toku jednog dana i ne daju sebi vremena da urade stvari kako treba. To vodi do pola dovršenih projekata učenja i osjećaja neuspjeha.

6.Pretrpan stol

Kada pročitate ovaj pasus, pogledajte stol. Ako možete da vidite manje od 80% površine stola, onda vjerovatno patite od „stonog stresa“. Najuspešniji učenici i studenti rade na rašćišćenim stolovima.

(Vodič za učenje / STUDOMAT.ba)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

STUDOMAT
STUDOMAT je najveća internet zajednica studenata i mladih u regionu osnovana 2012. godine, namijenjena studentima i mladima u potrazi za informacijama o studiju i dodatnoj edukaciji, stipendijama, studentskim poslovima, smještaju i ostalim temama koje su interesantne studentima i mladima.
X