Kada počnete da zaboravljate gdje ste ostavili ključeve, provjerite zdravlje. Problem može da se javi zbog nedostataka sna, svakodnevne izloženosti stresu, pušenja, pa čak i zbog nekih bolesti…


Koliko puta vam se desilo da negdje krenete i na pola puta zaboravite gdje ste zapravo pošli? Znate li uvijek gdje ste ostavili ključeve od stana ili automobila? Da li povremeno ne možete da se sjetite važnih datuma i telefona, kao da se mozak “blokirao”?

Kada pamćenje počne da izdaje, prva pomoć su raznobojne ceduljice koje se lijepe svuda u okruženju, kako biste stalno imali na umu obaveze koje vas očekuju. Ali, ako se stanje ne popravi, problem sa vijugama možda dodatno opterećuju nedostatak sna, svakodnevna izloženost stresu, pa čak i neke bolesti.

– Ljudski mozak može da se modelira, odnosno, pod uticajem određenih podsticaja iz okruženja može da se mijenja da bi postao bolji, tvrdi Majid Fotuhi, osnivač Centra za proučavanje mozga u SAD-u.

Naučnici ovog centra došli su do mnogih interesantnih saznanja šta sve utiče na ljudski mozak.

Nedostatak sna

Stručnjaci stalno upozoravaju da nedostatak sna može značajno da utiče na obavljanje svakodnevnih obaveza. Smanjena koncentracija, usporene reakcije i umor ne utiču loše samo na aktivnost na poslu ili u školi, nego i na pamet. Ovo posljednje ne može da se poremeti nakon poneke neprospavane noći, već kada osoba dugoročno ima problem sa spavanjem.

Štitna žlijezda

Ova žlijezda nema neki određeni uticaj na mozak, ali utiče na sve metaboličke procese u tijelu, i zato bi trebalo provjeriti njenu funkciju čim se jave problemi sa gubitkom pamćenja.

Pušenje

Pušenje oštećuje mozak jer negativno utiče na prokrvljenost ovog organa. Može da izazove zaboravnost, povredu moždane funkcije i da značajno smanji fond riječi koji se koristi. Istraživanje u kome je učestvovalo 7.000 muškaraca i žena pokazalo je da su stariji pušači imali smanjenu funkciju mozga više nego njihovi vršnjaci nepušači.

Depresija i anksioznost

Stručnjaci su dokazali da anksioznost i depresija remete nervne sklopove koji utiču na pamćenje. Međutim, ako se iza gubitka memorije nalazi poremećaj raspoloženja, postoji šansa da se sjećanje u potpunosti vrati. Kako se popravlja raspoloženje pojedinca, tako se poboljšava i njegova memorija.

Ishrana

Istraživanje koje je rađeno na odraslim miševima je pokazalo da su glodari koji su dobijali masnu hranu nakon osam sedmica posmatranja imali gore rezultate od onih koji nisu dobijali takvu hranu. Druga analiza je ustanovila da ishrana bogata mastima utiče na hipokampus, dio mozga koji je odgovoran za kratkotrajno pamćenje.

Stres

Hormoni stresa utiču na dijelove mozga koji kontroliše memoriju. Hronični ili ponavljani stres značajno štete mozgu.

(Novo vrijeme)