Sektor uslužnih djelatnosti koji zapošljava najveći broj zaposlenih i ima mogućnost novih upošljavanja i daljnjeg razvoja, nema strateškog pravca u kojem bi se unaprjeđivao. Nedostatak jasnog pravca vidljiv je i kada na red dođu određena poticajna sredstva. Poticajna sredstva dobro dođu, ali je pitanje da li uvijek dođu na pravo mjesto, odnosno u pravu oblast uslužnih djelatnosti.

Za oblast usluga u 2015. g. institucije vlasti na svim nivoima u BiH dodijelile su ukupno 41 milion KM, odnosno 20% od ukupno dodijeljenih sredstava za privredu. Usluge su na trećem mjestu po iznosu dodijeljenih sredstava, odmah nakon poljoprivrede i industrije. Iako se za ovu oblast izdvajaju značajna sredstva, nema strategije razvoja uslužnih djelatnosti kojom bi se definirale perspektivne podgrane usluga i u skladu s tim dodjeljivali poticaji.

Stoga, Institut za razvoj mladih KULT je ispitao bh. privrednike o podgranama usluga za koje oni smatraju da bi ulaganje u te oblasti dovelo do novih zapošljavanja i kvalitetnijih usluga za građane/ke.

Najperspektivnija grana usluga po stavovima bh. privrednika je trgovina, zatim građevinarstvo i transport. Za trgovinu, koja je prepoznata kao najperspektivnija podgrana usluga od strane bh. privrednika, izdvojilo se samo 2%, većinom kreditnih sredstava.

Najzastupljenija oblast usluga je građevinarstvo (56%). 39% je dodijeljeno za oblast drugo, u što spadaju: komunalne usluge, usluge u šumarstvu, stomatološke usluge, zanatske usluge (frizerske, krojačke, staklorezačke, limarske, automehaničarske itd.), računovodstvene usluge, tiskanje, škola stranih jezika i slično. 2% sredstava dodijeljeno je za trgovinu, a 1% sredstava za oblast ugostiteljstva. Za oblast telekomunikacija nije bilo izdvajanja.

Usluge su sektor u kojem se češće dodjeljuju kreditna (88%), nego bespovratna sredstva (12%). Ovo se odnosi i na sektore industrije i energetike, dok se u sektorima poljoprivrede, razvoja preduzetništva i obrta, te turizma češće dodjeljuju bespovratna sredstva.

Kroz Analizu budžetskih poticaja privredi u BiH u 2015. g. s prijedlogom mjera za

unaprjeđenje procesa dodjele, koju je izradio Institut, definirano je 12 preporuka do unaprjeđenja efikasnosti poticaja. Neke od tih preporuka su provedba analize stanja privrede i njenih realnih potreba prije dodjele sredstava, planiranje poticaja uz javne konsultacije sa svim relevantnim akterima, transparentnost dodjele, usklađenost sa strateškim opredjeljenjima i unaprjeđenje kriterija za dodjelu. Nadalje, potrebno je formirati međuresorna tijela za praćenje dodjele poticaja i procjenu učinka dodijeljenih poticaja, primijeniti dokazana rješenja iz dobre domaće i međunarodne prakse, realno planirati sredstva i pravovremenu isplatu poticaja, utvrditi sistem odgovornosti i sankcioniranja i za odgovorne institucije i korisnike.

(STUDOMAT.ba)