Savjeti za studente: Kako efikasno učiti u deset koraka?

Predlažemo vam deset osnovnih koraka koji bi trebali biti sastavni dio efikasnog učenja.


Foto: Photospin
Foto: Photospin

Učenje na fakultetu se razlikuje od učenja u osnovnoj u srednjoj školi, ali je izrazito povezano s već stečenim radnim navikama. Drugim riječima, osobe koje su stekle radne navike za učenje kroz osnovnu i srednju školu, neće imati nikakvih problema s povećanjem broja informacija i težim predmetima na fakultetu.

Međutim, problem nastaje kada se radne navike nisu dovoljno razvile na vrijeme i kada treba u relativno kratko vremenu potpuno promijeniti način učenja.

Nemojte zaboraviti na jednu važnu stvar – odlazak na predavanja i pažljivo praćenje istih (ovo podrazumijeva i slušanje online nastave). Istina je da su neki profesori poprilično neorganizirani i imaju problema s prenošenjem znanja studentima, ali nemojte se obeshrabriti.

Budite aktivni tokom predavanja, pitajte ono što vam nije jasno, idite na konsultacije ako imate problema s određenim dijelom gradiva, raspitajte se kod starijih studenata što je važno za određeni predmet i organizirajte se.

Na fakultetu se povećava broj obaveza i rokova, tj. imate manje predmeta s puno više informacija i obveza (npr. seminari, kolokviji, projekti, istraživanja). U tom brdu informacija je potrebno imati dobru organizaciju.

Ako već niste nabavili rokovnik, nabavite ga i u njega zapisujte sve važne datume kako na njih ne biste zaboravili. Poslužite se i pametnim telefonima – stavite sebi podsjetnik nekoliko dana prije određene obaveze kako biste se mogli pripremiti!

Način učenja na fakultetu nije toliko drugačiji od učenja tokom osnovne i srednje škole, ali su sada izrazito važne radne navike i organizacija vremena. Imajte na umu da ćete uvijek nailaziti na prepreke i vrijeme bez ikakve motivacije za učenjem, ali ponekad takve faze dođu i prođu nakon nekoliko dana.

Nemojte se bojati doživjeti neuspjeh, ali nemojte posustati kada ga doživite nego nastavite prema cilju kojega ste si zacrtali.

Iako brzina usvajanja novih informacija ovisi o individualnim sposobnostima, ona nije unaprijed determinirana, stoga ukoliko vrijeme koje provodite učeći želite učiniti produktivnijim, predlažemo vam deset osnovnih koraka koji bi trebali biti sastavni dio efikasnog učenja.

Prvi korak: Usmjerite vašu pažnju na učenje

Prilikom učenja važno je vaše aktivno sudjelovanje koje bi trebalo doprinijeti tome da se nove informacije pohrane u dugotrajno pamćenje. Pronađite mjesto za učenje gdje vas niko neće ometati i pritom pokušajte zadržati koncentraciju.

Ukoliko osjetite da u određenom trenutku vaša koncentracija slabi, napravite kratku pauzu te se pritom udaljite od mjesta učenja i razmišljajte o stvarima koje nisu vezane za ono što trenutno učite.

Drugi korak: Strukturirajte nove informacije

Istraživanja su pokazala kako se informacije koje usvajamo u našoj memoriji pohranjuju u srodnim skupinama.

Ovo možete iskoristiti tako da pokušate grupisati slične koncepte i termine prilikom učenja što će doprinijeti tome da nove informacije lakše povezujete, a samim time i olakšate učenje.

Na primjer, ljudi su skloni pamtiti telefonske brojeve tako da ih sortiraju u grupe po tri ili četiri broja. Ponekad to radimo automatski jer smo tako već naučili, a ponekad nam mozak to sam napravi automatski zato što je općenito sklon pojednostavljivanju i traženju lakših metoda pamćenja.

Treći korak: Koristite mnemotehnike prilikom učenja

Mnemotehnike su specifične strategije za poboljšanje pamćenja. Njihova osnovna funkcija je učiniti besmislene sadržaje smislenima, a time i lakšima za pamćenje.

Jedan od primjera mnemotehnike je povezivanje određenih sadržaja sa stvarima iz svakodnevnog života, korištenje određenih sinonima i slično.

Mnoge su znanstvene studije pokazale kako se mnemotehnikama pamćenje može povećati i do nekoliko puta, stoga bi vam upoznavanje s ovakvim metodama moglo donijeti višestruku korist.

Četvrti korak: Povežite nove informacije s već naučenim

Kada se prvi put susretnete s novim informacijama, razmislite o tome u kakvom su one odnosu sa sadržajima koje već znate.

Na primjer, ukoliko se susretnete s nekim književnim djelom, stavite ga u kontekst vremena i književnog razdoblja u kojem ga je pisac stvarao. Uspostavom takvog odnosa povećavate vjerovatnoća da će i nove informacije biti pohranjene u vašoj dugotrajnoj memoriji.

Također, ovime povećavate i vjerovatnoću da ćete se novih informacija sjetiti kada to bude potrebno.

Peti korak: Vizualizirajte sadržaje

Prilikom učenja obratite pozornost na fotografije, karte i druge grafičke prikaze. Ukoliko takvih prikaza nema, pokušajte stvoriti svoje vlastite.

Informacije koje vežemo za određene vizualne sadržaje puno duže ostaju u našem sjećanju, pa bi vam tako ova metoda mogla pomoći pri pamćenju zahtjevnijih informacija.

Šesti korak: Prakticirajte naučeno

Za mnoge od nas učenje predstavlja pregledavanje udžbenika, slušanje predavanja, istraživački rad i slično. Međutim, novostečena znanja najbolje se pokazuju u praksi, stoga, ukoliko je riječ o učenju novih jezika, sportskih, prezentacijskih, informatičkih ili nekih drugih vještina koje su primjenjive u praksi, naoružajte se iskustvom kako biste bili sigurni da će takve vještine ostati u vašoj memoriji.

Istraživanje koje je 2004. godine proveo časopis Nature pokazuje kako su osobe koje su usavršile žongliranje imale povećanu količinu sive tvari u području mozga koje je povezano s vizualnom memorijom. Međutim, kada su osobe prestale prakticirati svoju novu vještinu, količina sive tvari se nakon nekog vremena znatno smanjila.

Sedmi korak: Učite na više različitih načina

Pokušajte prilikom učenja koristiti više različitih metoda tako da kombinirate verbalno i vizualno učenje, pisanje bilješki, korištenje mentalnih mapa i slično.

Na ovaj način više različitih područja mozga usvaja informacije o istom predmetu, pa se tako povećava mogućnost povezivanja.

Osmi korak: Prenesite svoje znanje drugima

Znanstvenici su dokazali kako najlakše pamtimo kada drugu osobu naučimo novim sadržajima. Započnite pojednostavljivanjem informacija i prepričavanjem sadržaja svojim riječima.

Ukoliko nemate tu mogućnost, postoji više ideja o tome kako biste novostečene informacije na ovaj način mogli učvrstiti, na primjer, pisanjem vlastitog bloga ili sudjelovanjem u grupnoj raspravi. Ovaj proces trebao bi vam pomoći u tome da nova znanja učvrstite u mozgu.

Deveti korak: Ne radite druge stvari prilikom učenja

Dugo vremena se smatralo kako istovremeno obavljanje više zadataka doprinosi boljem pamćenju. Međutim, nova istraživanja pokazuju kako su osobe koje su izvršavale veći broj zadataka istovremeno izgubile više vremena od onih koje su zadatke obavljale jedan po jedan.

Prema tim istraživanjima prelazeći s jedne aktivnosti na drugu izgubit ćete više vremena, učiti sporije, ali i napraviti više pogrešaka, piše Krenizdravo.hr.

Deseti korak: Otkrijte kako najbolje učite

Postoji nekoliko različitih teorija o stilovima učenja koji vam mogu pomoći u tome da prepoznate vaše navike i shvatite koji princip učenja vam najviše odgovara.

Gardnerova teorija višestrukih inteligencija opisuje osam različitih vrsta inteligencije, što vam može pomoći u tome da shvatite kakvi su vaši osobni potencijali i tako proces učenja prilagodite sebi.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!