fbpx

Samostalan i organizovan ili kampanjac koji sve odgađa? Imamo rješenje za svaki način učenja!

Fakultet nije poput srednje škole. Nemoguće je očekivati da će jednaki intenzitet i način učenja u srednjoj školi donijeti iste rezultate u akademskom svijetu. Ima i onih koji se zainate i pomisle “jednostavno ću učiti više i sve tako riješiti”, no ni to nije u potpunosti tačno. Više ne znači uvijek i pametnije. Učinkovitost proučavanja gradiva jednako je važna kao i količina vremena utrošenog na učenje istog.


Na nižim nivoima obrazovanja tendencija je usredotočiti se na vještine poput pamćenja ili sažimanja podataka, što zahtijeva razmišljanje na linearnoj razini. No, akademska zajednica više cijeni objektivnu evaluaciju i kritičko razmišljanje. To ne znači da ćeš se izvući tako što sve možeš prepričati vlastitim riječima i o svemu imati mišljenje – poenta je da razumiješ ono što si pročitao i o tome možeš razgovarati, piše libertas.hr

Ne treba zaboraviti ni to da te na fakultetu ponekad čekaju i druge životne okolnosti, pa se recimo  roditelji više neće brinuti o tome kada i koliko jedemo ili spavamo, a nerijetko ćemo i sami morati pratiti kada platiti režije ili stanarinu. Vrijeme je da predstavimo učinkovite metode za uspješno učenje na fakultetu! Ali, prvo nam recite: kakav ste vi ti tip studenta?

1. Nesamostalan i nemotiviran – kombinacija za pad

Problem: Čak i kada nisi priznao svoje slabosti, roditelji uvijek su ih mogli otkriti na informacijama u školi. Nakon tog uslijedilo je zagrijavanje stolice, ali i ispitivanje gradiva od strane ukućana. Posljedice su bile jasne – ako ne ispraviš lošu ocjenu, bit će ti uskraćeno nešto što voliš. No, što se događa kada preuzmeš odgovornost za sebe i znaš da te više nitko ne može kontrolirati na taj način?

Rješenje: Profesorima na fakultetu možeš se uvijek obratiti u vrijeme konzultacija, no ne možeš očekivati da će biti tvoji privatni tutori ili da će se posebno posvetiti ama baš svakom studentu na predavanju. Sada je vrijeme da shvatiš kako svaka akcija i odluka ima svoj rezultat i pobrineš se da ista ne ostavi trajno negativnu posljedicu na tvoj život. Bilo bi šteta da trošiš svo ovo vrijeme na učenje, a na kraju ne dobiješ diplolmu, zar ne? Tvoji su roditelji možda u istom stanu s tobom, no kao odrasla osoba trebat ćeš što prije razviti odgovorno ponašanje kako bi mogao funkcionirati u svakodnevnom životu. Ako ti teško pada to što moraš učiti, umjesto provoditi vrijeme za igraćom konzolom, smisli vlastiti sistem nagrada i kazni. Zamisli trenutak kada shvatiš da si “očistio” godinu i imaš pred sobom nekoliko tjedana uživancije i igara – isplati se, zar ne?

2. Uporan, ali bez očekivanih rezultata

Problem: U osnovnoj i srednjoj školi si bez mnogo muke imao sve petice, no stvari su se sada promijenile. Doista učiš i trudiš se, ali nikako da se u tvom indeksu zaredaju same desetke. U čemu griješiš?

Rješenje: Prihvati činjenicu da se na fakultetu ne primijenjuju isti kriteriji kao u tvojoj srednjoj školi. Prije je bilo dovoljno pokazati da si spreman slijediti pravila i ispuniti sve zahtjeve, no stvari su sada drugačije. Dodatno zalaganje na fakultetu se očekuje i podrazumijeva, zato nek te ne čudi što više nisi jedini koji je spreman žrtvovati poneki izlazak za bolji akademski napredak. Tvoje okruženje sada je puno onih koji znaju cijeniti vrijednost obrazovanja i za takve će uvijek biti rezervisane najviše ocjene. Budi kreativan, istakni se i posveti razumijevanju materije. Jednom kada se istakneš svojim znanjem i zalaganjem, profesoru će biti teško dati ti išta manje od odlične ocjene.

3. Neorganizovan, no spreman poslušati

Problem: Uvijek čekaš zadnji tren kako bi se napokon pokrenuo i krenuo s učenjem. Tvoje knjige stoje skoro neotvorene, a za bilježnice znaš da su tu negdje, ali smatraš da ima još vremena dok će ti doista trebati. Pa ispit je tek za koju sedmicu…

Rješenje: Čim doznaš rokove ispita ili seminarskih radova, zapiši ih u svoj kalendar. Svom rasporedu pristupi kao i zdravstveni radnici na hitnom prijemu – trijažom! Odredi koji predmeti su prioritet i ne mogu čekati novi jesenski rok, a zatim ih poredaj i po danima održavanja ispita. Odgađanje ti neće mnogo pomoći, a moglo bi se dogoditi i da bespotrebno nagomilaš obveze koje poslije nećeš moći odraditi. Počni se na vrijeme pripremati za ispite, ali ako krećeš učiti u januaru, koncentriši se na ispite koji te čekaju u februaru – one koje ćeš polagati na proljeće bi u međuvremenu mogao i zaboraviti budeš li im već sada davao prioritet.

4. Ne ideš na predavanja

Problem: Ili su prerano ili prekasno – predavanja nikada nisu u vrijeme kada ti misliš da bi trebala biti. Ako slučajno i jesu, već ćeš smisliti razlog zašto baš ovaj put smiješ propustiti odlazak na faks. Profesor ionako neće primijetiti, zar ne?

Rješenje: Prevario bi se koliko profesori doista primjećuju stvari tijekom predavanja i ispita. Čak i kada misliš da tvoj trud prolazi neopaženo, nemoj biti siguran da se neće odraziti na finalnoj ocjeni. Podesi alarm s nekoliko podsjetnika za svako predavanje ako je potrebno! Nemoj sebi dati priliku za izgovore. Samostalno učenje bit će lakše kada znaš na šta obratiti pozornost i kada ti profesor pojasni bolje nego što bi shvatio iz definicije napisane u knjizi. Čak i ako na sam danas ispita možda “zaštekaš” od treme ili zbunjenosti, profesor će se svakako prisjetiti koliko si redovan i aktivan bio na predavanjima, te ti možda i progledati kroz prste za koji sitnicu. Svi ponekad griješimo, ali pobrini se da imaš “kredita” kojeg u tim trenucima možeš iskoristiti.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!