Nažalost, za godine u životu nemamo neki magični brisač, tako da će 2020. godina zauvijek ostati u našem sjećanju. Međutim, jedan fakultet u Michiganu već tradicionalno svake godine radi popis riječi koje treba zabraniti – te na taj način možda i umanjiti sjećanja na pojedine događaje koji su obilježili prethodnu godinu. Pri samom vrhu ovog popisa za 2021. godinu, nalazi se riječ “COVID – 19”, nije teško shvatiti zašto.
Jezičari s Državnog univerziteta Lake Superior u Michiganu i ove su godine napravili listu riječi i fraza koje bi trebalo zabraniti i što manje koristiti u ovoj godini. Univerzitet je zaprimio preko 1450 prijedloga riječi, a njih oko 250 imalo je veze s koronavirusom. Na ovoj listi našle su se jer su se protekle godine previše upotrebljavale ili zloupotrebljavale.
Ovaj “popis protjeranih riječi” postoji još od 1976. godine kako bi se štitila izvrsnost u jeziku potičući izbjegavanje riječi i pojmova koji su suvišni, oksimoroni, klišeji, nelogični, besmisleni, neučinkoviti, zbunjujući ili iritantni. Kako ovogodišnji popis pokazuje, velik broj takvih riječi vezan je uz koronavirus.
Na “Popisu protjeranih riječi” za 2021. godinu našle su se neke od sljedećih riječi i fraza:
1. COVID-19 (korona, koronavirus)
Riječ koja je zasigurno obilježila prethodnu godinu, i za koju se nadamo da ćemo u 2021. što manje slušati.
2. Socijalna distanca
Ova je fraza od prošlog proljeća postala dijelom svakodnevnog govora. Trebalo je proći nekoliko mjeseci da se dođe do zaključka da je protiv pandemije učinkovitija fizička, a ne socijalna distanca.
3. “Zajedno smo u ovome”
Ova fraza proganja nas još od samog proglašenja pandemije. Iako je nastala kako bi nas umirila, na kraju se pokazala neučinkovitom. Pandemija je pokazala da se svi na različite načine nosimo s koronavirusom i borimo s izazovima te da nerijetko za pojedince vrijede različita. Zbog toga je ova poruka upravo to – šupnja fraza.
4. “Trebamo biti na oprezu”
Još jedna fraza koju smo prošle godine previše puta čuli, a slušamo je i dalje. Najčešće se koristi kada se iznose statistički podaci o broju novooboljelih zbog čega se građane iznova poziva na oprez.
5. “U ovim nesigurnim vremenima”
Ovaj je virus izmijenio svakodnevicu na koju smo navikli, ali neprecizan kontekst ne vodi ničemu. Što to točno znači “nesigurna vremena”? Kako je vrijeme nesigurno?
6. Krizni štab
Nakon proglašenja pandemije, u zemljama širom svijeta formirani su krizni štabovi čiji predstavnici vode borbe s virusom, donoseći odluke koje bi trebale biti za dobrobit građana. Nakon nešto više od godinu dana suživota sa kriznim štabom, uočavaju se nelogičnosti u odlukama koje iz njih dolaze te kršenje istih preporučenih mjere od strane članova kriznog štaba. Zbog toga je i ova riječ “prognana” iz svakodnevnog govora u ovoj godini.