Rasturi na rokovima u zadnji čas: “5 do 12” trikovi da položiš svaki ispit

Ništa nije nemoguće. Donosimo vam nekoliko savjeta kako spremiti ispit u zadnji čas.


Foto: Envato

S približavanjem ljetnih ispitnih rokova događa se nešto čudno – studenti se povlače u svoje sobe ili u gradske, univerzitetske ili fakultetske čitaonice i nestaju s lica planeta Zemlje.

Advertisements

Ako i vi pripadate onoj prevladavajućoj skupini kampanjaca koji uče tek kad počne ‘goriti pod petama’, svakako razradite taktiku kako biste, uprkos manjku vremena, položili što je moguće više ispita. Neće biti lako, ali nije ni nemoguće…

Studentska populacija s približavanjem ljeta postaje poput ekspres lonca – pritisak se gomila, čitaonice se pune, kreće panika, neprospavane noći, posuđivanje knjiga, kopiranje skripti i panično dopisivanje s kolegama i prijateljima uz neizbježnu:

 – Ja ovo jednostavno ne mogu!

Činjenica je da su mnogi prije vas mogli i uspjeli. Tako ćete i vi. Bitno je da razradite “ratni plan” u skladu sa svojim navikama učenja i bioritmom i uspjeh je zagarantovan.

Iako se svi razlikujemo po ovim pitanjima (kako, kada i gdje učiti), postoje neki univerzalni savjeti koji će pomoći svakom studentu, piše Moj Faks.

Prioriteti, proriteti, prioriteti

S približavanjem rokova potrebno je napraviti novu listu prioriteta: nema više iznenadnih izlazaka kad god se za njih ukaže prilika, nema više spavanja do kasnih poslijepodnevnih sati (osim ako ne učite cijelu noć, što se baš i ne preporučuje), nema više maratonskih ispijanja kafa s kolegama ili prijateljima.

Jedini prioritet sada jest polaganje što većeg broja ispita uz što manje fizičke, fiziološke i psihološke žrtve. Jednom kad počnu rokovi, nema više predavanja pa ćete lakše rasporediti obaveze: radite cijelu sedmicu, a vikend odredite za neke slobodne aktivnosti (druženje, posjetu roditeljima i sl.) ili prakticirajte učenje i odmaranje tokom svih sedam dana, ali u omjeru koji ipak favorizira učenje.

Neće biti lako, ali ako prioritete posložite tako da se tokom rokova skoncentrišete isključivo na učenje i obavljanje fakultetskih obaveza, upisat ćete više ocjena, riješiti više seminara i sl. Ne lutajte, ne odustajte – ovo je samo kraći period godine, a svaki dan aktivnog i koncentriranog rada je bitan i čini razliku.

Napravite listu obaveza

Pametan zapisuje – budite pametni! Kad se obaveze nagomilaju, a panika krene, lako je smetnuti s uma datume polaganja pojedinih ispita, predaje seminara, odlaska na upis ocjene… Zato je pisanje svojevrsne “to-do liste” pametan odabir!

Napravite raspored polaganja ispita s datumima na koje padaju rokovi usmenih i pismenih, otprilike naznačite kad početi s učenjem, možete čak podijeliti i gradivo po sedmicama i pratiti napredak, ali ovo je za one pedantnije. Dovoljno će biti da pred sobom svakog dana imate dnevnu, a negdje u sobi sedmičnu i mjesečnu listu zadataka koje planirate odraditi.

Nema veze ako ne uspijete sa svime što ste isplanirali – neka vaš cilj bude što više, pa ćete i ako za jesen ostane koji ispit biti zadovoljni postignutim.

Dobra je taktika da svaki dan kombinujete različite obaveze: naučite nekoliko poglavlja za jedan ispit pa se prebacita na drugi ili na pisanje seminara. Tako će vam um ostati fokusiran i svjež, a neće odlutati kad se zasiti iste materije.

Nered pretvorite u red

Znamo, znamo, nered je vaš kreativni red. Samo što to nije tako! Izbjegavajte nered u prostorijama u kojima učite, na radnom stolu, u kući, stanu… Svako malo provjetrite prostoriju u kojoj učite, nemojte slagati skripte ili knjige po podu sobe jer se nećete moći normalno kretati, a hodanje po sobi dobar je način održavanja budnosti i koncentracije prilikom ponavljanja.

Bacite suvišne papire sa stola, limenke soka, ostatke hrane ili vrećice grickalica. Ne gubite dragocjeno vrijeme na traženje skripte ili nekih bilješki u kaosu svoje sobe. Vremena je malo – morate ga maksimalno produktivno iskoristiti.

Pošalji sve kvragu i izađi iz sobe

Kad učite i ponavljate, najbolje što možete napraviti kad primijetite da po stoti put čitate istu rečenicu jest – otići. Izađite na zrak, prošetajte, popijte kafu iz automata, pošaljite prijateljima poruku, javite se roditeljima. Izbacite mozak iz tog praznog hoda – zahvalit će vam poslije.

Ako ste aktivan tip studenta, meditirajte, vježbajte, sjedite na bicikl i provozajte se susjedstvom 15-ak minuta. Nakon ove pauze primijetit ćete da ste više skoncentrisani, a vaš mozak odmorniji.

Nije smak svijeta

Najbitnije od svega – nemojte se stresirati! Iako vam se sad čini kao da ste u najtežoj i najgoroj situaciji ikad, s vremenskim odmakom shvatit ćete kako je sve to bilo samo privremeno.

Iako je važno položiti ispite, nekima sakupiti dobre ocjene i ostvariti dobar uspjeh, ponekad će rezultat izostati zbog okolnosti na koje ne možete uticati (neobjektivno ocjenjivanje, pitanje koje niste očekivali, porodična kriza, problemi u društvu, honorarni posao koji jednostavno niste mogli odbiti i sl.) i to je u redu.

Ako su vam ocjene važne, svakako pokušajte održavati prosjek koji ste si zacrtali, no ako se tu i tamo zalomi koja loša ocjena, nije smak svijeta. Zbog toga se računa prosječna ocjena – kako bi više onih dobrih ipak prevagnulo nad kojom lošom. Osim toga, rijetko će vam koji poslodavac na razgovoru za posao pitati za ocjene…

Advertisements


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!