“Posjeta Sarajevu me podsjeća na važnost mira”

Razgovarali smo sa Džung-ču Seijem, studentom sa Tajvana koji je u posjeti Balkanu.


Razgovarao: Nikola Kandić, STUDOMAT. ba

Bosna i Hercegovina posljednjih godina doživljava turistički bum, u čemu kao najveći turistički centri se ističu urbane sredine poput Sarajeva i Mostara. Turisti dolaze iz svih dijelova svijeta, dominiraju posjetitelji iz regije, te Bliskog Istoka, ali je u naglom porastu i broj turista sa prostora Istočne Azije.

Jedan od njih je i Džung-ču Sei (22), student na studijskom programu političke nauke i ljudska prava Univerziteta Soochow na Tajvanu. Sa njim smo razgovarali o njegovim impresijama BiH, zašto je odabrao baš našu zemlju za posjetu, ali i o životu i studiranju na Tajvanu.

Gospodine Sei, dobrodošli u BiH. Za početak, možete li nam objasniti zbog čega ste baš BiH izabrali za svoju destinaciju? 

Hvala Vam. Lijepo je biti u Vašoj divnoj zemlji. Iskreno, Balkan sam odabrao jer je to najjeftiniji način da se posjeti Evropa (smijeh). Ali i zbog istorijskog značaja ove regije za, prije svega evropsku, ali i svjetsku istoriju. Planiram da za 55 dana koliko sam na Balkanu posjetim sve zemlje regije osim Grčke, te da kroz razgovor sa lokalnim stanovnicima bolje upoznam ovaj dio svijeta.

I kakve su Vaše prve impresije o BiH i regiji? 

Prvo sam posjetio Hrvatsku i Sloveniju, a danas sam stigao u Sarajevo. Iako sam čitao o gradu, nisam očekivao da ću uspjeti vidjeti ovoliko spomenika iz otomanskog perioda. Grad je lijep, odiše nekim posebnim duhom, hrana je odlična, a ljudi jako prijatni, i izuzetno lijepi. Čak i oni koji ne govore engleski trude se da pomognu.

Je li ovo Vaše prvo putovanje u Evropu? 

Da, jeste. Ranije sam posjećivao bliže destinacije po istočnoj i jugoistočnoj Aziji. Ovo je prvi put da sam se odlučio na ovako dug let. Ne postoji direktna linija pa sam presjedao dva puta na svojoj ruti Tajpej – Hong Kong – Doha – Zagreb. Putovanje jeste naporno, ali se isplati. Očaran sam Evropom, vašim usporenim načinom života, gostoljubljivošću, ponudom hrane, ali i povoljnim smještajem u hostelima. Posebno se radujem posjeti ovom gradu, koji me podsjeća na važnost mira. Sinoć dok sam putovao autobusom iz Splita, razmišljao sam o tome, da nije bilo incidenta u Sarajevu, možda ne bi bilo ni svjetskih ratova, ni hladnog rata, istorija svijeta bi bila u potpunosti drugačija. Možda toga niste svjesni, ali živite na mjestu koje je odredilo sudbine svih nas.

Možete li nam reći nešto o Vašoj zemlji, Tajvanu? 

Pa vjerujem da je većina ljudi u Evropi čula za Tajvan, barem zbog spornog odnosa naše državne vlasti sa zvaničnim Pekingom. Tajvan je pod nazivom Republika Kina sve do 1971. godine imao međunarodni legitimitet. I to od 1949. godine, kada su na ostrvo izbjegli protivnici kineskih komunista i formirali Vladu Republike Kine. Međutim, 1971. godine Ujedinjene nacije donose odluku da se jedino Peking priznaje u međunarodnim odnosima, nakon čega smo izgubili podršku naših najvećih saveznika, SAD-a i Japana. Odnosi sa Pekingom koji su bili potpuno zaleđeni, zbog stava Kine da je naša država njihova teritorija, prije desetak godina počeli su da otopljavaju. Uvedeni su direktni letovi, dolazi dosta turista, ali i studenata.

Spomenuli ste studiranje. Možete li nam reći nešto o Vašem sistemu obrazovanja, ima li stranih studenata na Tajvanu? 

Slično sistemu obrazovanja u Evropi i mi imamo osnovno i srednje obrazovanje, ali i predškolski sistem obrazovanja. Sa svojih 18 godina se odlučujete da li ćete nastaviti školovanje na univerzitetu ili koledžu. Univerziteti su javni, ili privatni, s tim da nude mogućnost osvajanja stipendija za školovanje. Nastava se uglavnom izvodi na mandarinskom, ali postoje i studijski programi na engleskom jeziku. Univerziteti su osnovani na zapadnjačkom, američkom principu. Pitali ste me za strane studente? Pa, kao što sam rekao zadnjih godina imamo dosta studenata iz Kine, ali i iz Jugoistočne Azije. Naši univerziteti su poznati kao vodeći u Aziji.

VI studirate političke nauke. Kakve mogućnosti se nude mladima nakon završetka studija? Da li je teško doći do posla nakon sticanja diplome? 

Istina, studiram političke nauke i ljudska prava. I većina ljudi bi pomislila da bih želio da se bavim prije svega diplomatijom i politikologijom, no ja bih želio da radim u oblasti promocije ljudskih prava. Već nekoliko godina se u okviru jedne organizacije aktivno borim za ukidanje smrtne kazne, ali radimo i na promociji prava LGBT populacije. Iako je Tajvan napredna prozapadnjačka demokratija, stavovi o određenim pitanjima su još uvijek zatvoreni i stavljaju se u drugi plan. Država insistira na ekonomskom progresu, pa tako i u oblasti obrazovanja više pažnje posvećuje modernim tehnologijama i ekonomiji, nego ljudskim pravima i vladavini prava.

Gospodine Sei, puno Vam hvala na odvojenom vremenu i nadam se da ćete uživati u posjeti našoj državi i regiji. 

Hvala Vama. Uživam već danima, cijeli Balkan je magičan, a prave doživljaje tek očekujem, posjetom Mostaru i Dubrovniku.

(Nikola Kandić / STUDOMAT.ba)