Pet lekcija o tome što čini sretan život

Jedno istraživanje je upravo to i uradilo tokom proteklih 78 godina, počevši od kasnih 1930-ih i ranih 40-ih godina, s grupom ljudi koji su se složili da budu dio jednog od najdužeg istraživanja života odraslih koje je ikad urađeno.

Harvardova studija razvoja odraslih pratila je živote 724 muškaraca od vremena kada su bili tinejdžeri pa sve do duboke starosti, a učestvovalo je 268 studenata druge godine Harvard College i 456 dječaka iz predgrađa Bostona. Upotrebom upitnika, intervjua, medicinskih zapisa te skeniranja krvi i mozga pratili su fizičko i duševno zdravlje, radni život, prijateljstva i romantiku učesnika.

Evo pet velikih lekcija koje su nastale o tome šta pridonosi dobrom životu, a koje su rezultat istraživanja:

Lekcija 1: Sretno djetinjstvo je važno

Imati topli odnos s roditeljima u djetinjstvu predviđa da ćete imati toplije i sigurnije odnose s najbližim u odrasloj dobi. Istraživači su otkrili da toplo djetinjstvo čak desetljeće ranije može predvidjeti stabilnije i toplije odnose sa supružnikom u dobi od 80 godina. Bliska veza s barem jednim bratom u djetinjstvu predviđa da će ljudi imati manji rizik od razvoja depresije do 50 godine. I topliji odnosi u djetinjstvu također predviđaju bolje fizičko zdravlje u odrasloj dobi, sve do starosti.

Lekcija 2: Poticanje blagostanja sljedeće generacije može olakšati posljedice teškog djetinjstva

Ljudi koji odrastaju u teškim okruženjima u djetinjstvu (kaotične porodice, ekonomska neizvjesnost) stare manje sretno od onih koji imaju sretnije djetinjstvo. Ali, do vremena kada ti ljudi dosegnu srednju dob (od 50 do 65 godina), oni koji podučavaju sljedeću generacije, koji su mentori mlađim odraslim kod kuće ili na poslu, sretniji su i bolje prilagođeni od onih koji to ne čine. Svrha sazrijevanja potrebnog za vaspitanje mlađih ljudi čini se da smanjuje negativne posljedice odrastanja u nepovoljnom položaju.

Lekcija 3: Efikasno rješavanje stresa ima cjeloživotno djelovanje

Svi imamo uobičajene načine upravljanja stresom i olakšavanje anksioznosti. Neki ljudi imaju tendenciju ignoriranja neugodnih činjenica, dok se drugi suočavaju s teškim pitanjima i bave se neugodnim. Na primjer, neko ko je ljut na svog šefa mogao bi “zaboraviti to”, ali počet će izbjegavati završavanje važnih radnih rokova. Alternativno, mogao bi pronaći način da se direktno suoči sa šefom. Otkrili smo da ljudi koji se bore sa stresom direktnije, uključivanjem u stvarnost, a ne da ga „guraju pod tepih“, imaju bolje odnose s drugima. Ovaj način suočavanja olakšava drugim ljudima da se bave njima i čini ljude spremnijim da im pomognu. Oni završavaju s boljim odnosima i društvenom podrškom, a to predviđa zdravije starenje u 60-im i 70-im godinama. Ljudi koji koriste ove prilagodljive mehanizme za suočavanje u srednjoj dobi također završavaju s mozgovima koji ostaju oštriji duže vrijeme.

Lekcija 4: Razbijanje loših navika ranije u životu čini razliku

Ako gledamo pušačke navike ljudi tokom odrasle dobi, oni koji su ranije riješili se ove navike, imaju manju vjerovatnost da će razviti plućnu bolest dok stare. Vjerovatnije je da će živjeti duže od onih koji ne prestanu pušiti ili koji su kasnije prestali pušiti. Rezultati se razlikuju se od nekih studija koje nisu pronašle nikakvu promjenu rizika od bolesti i smrti nakon 15 godina ili više od prestanka pušenja. Prestanak ležanja na kauču i početak vježbanja također predviđa da će pojedinac ostati zdraviji u životu, da će mozak ostati oštriji, pa čak i da će imunološki sistem biti jači.

Lekcija 5: Vrijeme s drugima čini nas sretnijim

Gledajući unatrag na svoje živote, ljudi najčešće evidentiraju kao najznačajniji dio života vrijeme koje su proveli s drugima, i da je to ono na što su najponosniji. Vrijeme s drugim ljudima čini nas sretnijim na svakodnevnoj osnovi, a vrijeme s bliskim partnerom štiti od lošeg raspoloženja koje dolazi s povećanim fizičkim bolom.

(Hipokrat.ba)