Odgovori na najčešća pitanja studenata u vezi sa vakcinacijom

Omladinski program Beogradskog centra za ljudska prava zajedno sa Populacionim fondom Ujedinjenih nacija u Srbiji i Zavodom za zdravstve­nu zaštitu studenata Beograd, uz podršku partnera, tokom ljeta i jeseni sprovodi kampanju uspostavljanja povjerenja mladih ljudi u imunizaciju pod sloganom „#NaTebiJe”.

Cilj kampanje jeste izgradnja povjerenja mladih u preporuke struke kada su u pitanju imunizacija i epidemiološke mjere, a predstavlja odgo­vor na slab odziv mladih ljudi na vakcinaciju protiv virusa korona, uzro­kovan dezinformacijama, nezainteresovanošću i nepovjerenjem mladih u sam proces imunizacije.

To dokazuje i podatak da skoro 60% mladih od 18 do 29 godina smatra da je rizik od vakcine jednak ili veći riziku od virusa korona.

Baš zbog toga kampanja „NaTebiJe” stavlja u fokus mlade, daje im prostor da pitaju i izraze svoje nedoumice, te im nudi odgovore i kon­kretne informacije, naglašavajući individualni doprinos koji oni mogu da daju u kontroli epidemije.

 – Ono što je veoma važno jeste da vratimo povjerenje mladih. A vratićemo ga jedino ako sa njima budemo razgovarali iskreno i onako kako zaista jeste, kaže dr Mila Paunić, epidemiološkinja Zavoda za zdravstvenu zaštitu studenata Beograd, i poziva mlade koji imaju bilo kakva pitanja i nedoumice da ih pošalju timu ljekara i ljekarki Zavoda na e-mail adresu pitanjavakcinacija@zzzzsbg.rs.

 1. Zašto je delta soj toliko gori od drugih?

 – Svuda gdje se pojavila, delta varijanta virusa izazvala je pogoršanje epidemiološke situacije. Najviše podataka o delta varijanti dobijeno je iz studije objavljene u časopisu Lancet u junu 2021. godine, gdje je navedeno da je 90% oboljelih inficirano upravo delta varijantom virusa korona.

Sposobnost njegovog prenošenja označena je brojem 7 (za prethodne sojeve bio je 2–5). To je tzv. reproduktivni broj (R) koji označava da jedna inficirana osoba može da zarazi sedam drugih osoba.

Delta varijanta prijetnja je svim zemljama u borbi protiv virusa korona i može da dovede do novih ili ponovljenih restrikcija ukoliko se ne vakciniše dovoljan broj ljudi.

2. Da li je moguće da se COVID-om zarazim u kafiću preko čaše ili u toaletu?

 – Zaražavanje se može dogoditi preko kontaminiranih predmeta na javnim mjestima: u restoranima, kafićima, prijevozu ili fakultetu, zbog toga što kvake, ručke, prekidači, gelenderi, liftovi, držači, kao i predmeti za zajedničku upotrebu u restoranima (slanici, posude za šećer, kečap, biber, senf i sl.) mogu biti izvor zaraze – ukoliko ih je prethodno kontaminiranim rukama dodirivala osoba koja ima infekciju COVID-19.

 3. Kako nevakcinisana osoba ugrožava vakcinisanu osobu, koja je zaštićena tom istom vakcinom?

 – U pandemijama, kada se već mjesecima svakodnevno inficira ogroman broj ljudi u cijelom svijetu, mutacije su neminovnost, jer što je veći broj infekcija, veće su i šanse da se virus izmijeni.

Izmjene mogu biti toliko velike da mutirani virus u jednom trenutku bude toliko različit – i da „izbjegne” odbranu koju je imuni sistem razvio nakon vakcinacije primarnom varijantom virusa ili nakon preležane infekcije! To je razlog apelu na solidarnost – jer na taj način nevakcinisani mogu ugroziti vakcinisane, posebno starije.

4. Da li prije vakcinacije treba da provjerim broj antitijela?

 – Nema potrebe za provjeravanjem antitela. Čak i da je osoba (asimptomatski) preležala virus i da ima antitijela, to nije garancija potpune bezbednosti od zaražavanja novim, mutiranim virusima i zato se vakcinacija svakako preporučuje.

Takođe, to što neko ima veći broj antitijela od nekog drugog ne znači da je otporniji. Antitijela se u dodiru sa virusom „bude”. Takođe, istraživanja pokazuju da je, za razliku od mnogih drugih infekcija, imunitet nakon preležane infekcije COVID-19 slabiji nego nakon vakcinacije.

5. Da li je istina da se prije vakcinacije potpisuje papir o vakcinisanju na sopstvenu odgovornost i saglasnost o mogućim posljedicama? Ako se dese, naravno.

 – U formularu koji se popunjava pred vakcinaciju odabirate vakcinu i dajete saglasnost za imunizaciju, s obzirom na to da nije obavezna zakonom. Kod vakcina koje su u kalendaru vakcinacije obavezne, formular se potpisuje u slučaju da se odbija vakcina, dok je odgovornost za primjenu bilo kog medicinskog sredstva uvijek na pacijentu ili staratelju ukoliko osoba ne odlučuje sama.

 6. Kolika je vjerovatnoća da dobijem teške neželjene efekte nakon vakci­nacije i kome se oni prijavljuju?

 – Do sada prijavljeni neželjeni efekti vakcina protiv infekcije COVID-19 uglavnom su bili blagi do umjereni i nisu trajali više od nekoliko dana. Tipični neželjeni efekti uključuju bol na mjestu uboda, povišenu temperaturu, umor, glavobolju, bolove u mišićima, jezu i dijareju.

Vjerovatnoća da se bilo koji od ovih neželjenih efekata dogodi različita je u zavisnosti od vakcine. Rijetki neželjeni efekti dokazani kod nekih vakcina uključuju ozbiljne alergijske reakcije poput anafilaktičkog šoka, međutim, ova reakcija je izuzetno rijetka. Do ovog trenutka u Srbiji su potvrđene dvije takve reakcije na preko dva miliona datih doza vakcina.

Svaka neželjena reakcija prijavljuje se ljekaru u instituciji gdje je vakcina primljena popunjavanjem obrasca 14NDNI, koji ljekar šalje nacionalnom tijelu koje razmatra sve neželjene reakcije na lijekove i vakcine i ALIMS-u.

Nacionalne vlasti i međunarodna tijela, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju, pažljivo prate bilo kakve neočekivane neželjene efekte nakon upotrebe vakcina protiv COVIDA-19, i po potrebi adaptiraju protokole.

Bitno je naglasiti da, ukoliko se nešto desilo nakon vakcinacije, to ne znači da se desilo zbog vakcine – i takve uzročno-posljedične veze moraju se naučno dokazati, piše Danas.rs.