Prve dvije godine visokog obrazovanja mogle bi postati besplatne za američke studente, ako su voljni redovno prisustvovati nastavi i održati prosjek ocjena C+ (ekvivalent prosjeku 3.5 ili 8.5), objavilo je glasnogovorništvo Bijele kuće i dodalo kako će za provođenje ideje u djelo biti potrebno namaknuti 60 milijardi dolara u periodu od deset godina.

Prve dvije godine visokog obrazovanja mogle bi postati besplatne za američke studente, ako su voljni redovno prisustvovati nastavi i održati prosjek ocjena C+ (ekvivalent prosjeku 3.5 ili 8.5), objavilo je glasnogovorništvo Bijele kuće i dodalo kako će za provođenje ideje u djelo biti potrebno namaknuti 60 milijardi dolara u periodu od deset godina.

– Države uključene u program izdvojit će 20 milijardi, dok će se federalna vlada pobrinuti za ostatak, rekao je Ed Shultz, glasnogovornik Bijele kuće, prenosi portal Advance.hr.

Predsjednik Obama službeno je najavio inicijativu za vrijeme posjete Univerzitetu Tennesseeja, a smatra se kako će se njome doskočiti sve većoj nejednakosti u prihodima. Bijela kuća procjenjuje kako će do 2020. godine za 35 posto poslova na tržištu biti potrebna barem prvostepena diploma.

– Visoko obrazovanje bi trebalo biti besplatno za one koji su voljni raditi za njega, u Americi visoko obrazovanje ne bi smjelo biti privilegija nekolicine bogatih. Srednjoškolska diploma više nije dovoljna da bi američki radnici bili konkurentni u globalnoj privredi, fakultetsko obrazovanje je najsigurnija karta prema srednjoj klasi, rekao je Obama.

Četrdeset posto studenata upisano je u jedan od 1100 državnih univerziteta koja nude prihvatljive školarine i nalaze se u blizini, kursevi su prihvatljivi za starije studente, zaposlene ili one koji samo povremeno mogu dolaziti na nastavu.

Obama planira progurati zahtjev za vrijeme godišnjeg obraćanja o stanju nacije. Tražit će i podršku Kongresa za odobravanje finansiranja 60 milijardi dolara teškog projekta.

– Prve dvije godine fakultetskog obrazovanja biti će besplatne kao što je osnovna i srednja škola danas, obrazovno i građansko pravo, rekao je Obama.

Studenti će se kvalificirati za besplatno obrazovanje ako će biti prisutni barem na polovici predavanja, te ako pokažu napredak i želju za daljnjim školovanjem. Univerziteti će morati zadovoljiti određene akademske kriterije za sudjelovanje u programu.

Obamin plan, dobije li službeno odobrenje, olakšat će finansijski teret prve dvije godine studiranja za mnoge koji bi sada mogli odlučiti pohađati državne fakultete, ali učinit će malo za visoke cijene školarina četverogodišnjih studija na koje se mnogi studenti državnih fakulteta prebacuju nakon završene jedne ili dvije godine studija.

Republikanci su se pobunili protiv takve ideje opravdavajući svoj otpor time da je cijena školarina unutrašnje pitanje svake pojedine države, a ne federalnih vlasti. Kongres je u prošlosti blokirao prijedloge Obamine administracije orijentirane prema državnim fakultetima.

Kako republikanci imaju većinu u oba doma američkog Kongresa, analitičari smatraju kako su male šanse da se prijedlog provede u zakon. Čak i ako inicijativa ne dobije potrebnu većinu, ostat će u programu demokratske stranke, te se mogu očekivati budući pokušaji za odobravanje takve inicijative.

U plan nisu uključeni trenutni studenti koji su se, zbog rezanja sredstava na državnoj razini suočili sa sve manjom pomoći od strane države. Također, ne pomaže ni onima koji su se zadužili kako bi dobili svoje diplome.

Obamina administracija nije dala detaljne podatke o planu ili tome kako namjerava nametnuti potrebna sredstva. Ipak, u sljedećih nekoliko sedmica, u sklopu predstavljanja državnog budžeta za 2015. godinu iznijeti će više detalja.

U prosjeku studenti za akademsku godinu izdvajaju 3,347 dolara.

– U novoj slici privrednog svijeta poslovi će ići tamo gdje se nalazi radna snaga najsposobnija za izvršavanje ponuđenih poslova. Gdje se nalazi najobrazovanija i najspretnija radna snaga tamo će buduća preduzeća biti locirana, a ja ne želim da traže izvan Amerike, rekao je Obama.

(advance.hr)