Načini spavanja koji vam ostavljaju više vremena za učenje

Bliži se vrijeme testova i sličnih, studentima ne pretjerano dragih, aktivnosti. U principu, svako od nas bar jednom na dan pomisli kako bi bilo da dan traje 48 sati jer nam ovih 24 nije dovoljno da obavimo sve poslove. Ali ko još može da se cjenka, dobro je da imamo i ovo.


Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

Budući da vrijeme ne možemo zaustaviti, obaveze ne možemo izbjegavati, potrebno je smisliti neki drugi pristup. Iako svi volimo da spavamo malo duže, kada je situacija takva ponekad moramo spavati kraće od onog što smo navikli kako bismo nadoknadili vrijeme. Poznato?

Prosječnoj osobi potrebno je 6 do 8 sati sna dnevno da bi “napunila baterije”. Ovaj način spavanja naziva se “monofazni” i vremenski zauzima, grubo procijenjeno, trećinu dana. Međutim, postoje različite “metode” i “tehnike” spavanja koje se zasnivaju na nešto drugačijem rasporedu spavanja. Ukoliko nikada niste imali prilike da se susretnete sa ovim metodama, saznajte sada više o tome, možda otkrijete nešto što će vama više odgovarati.

Ukoliko tragate za dodatnim vremenom za učenje upoznajte “bifazno” i “polifazno” spavanje koji se sastoje, kao što i same riječi kažu, od dva ili više termina spavanja dnevno. Evo nekoliko najpoznatijih modela.

Siesta

Popularni naziv za bifazno spavanje. Sastoji se od šest sati sna noću i dnevnog drijemanja od 20 minuta. Ovakav ritam spavanja i budnosti uštediće vam sat i po vremena.

Everyman

Ova se metoda sastoji od četiri i po sata sna i dva drijemanja od 20 minuta. Ovako ćete dobiti oko sat i 45 minuta više.

Dymaxion

Ova se metoda sastoji samo od kratkog sna i to četiri puta dnevno po pola sata, svakih šest sati. Ovako ćete produžiti dan za šest sati.

Uberman

Kao i Dymaxion, radi se o kratkim intervalima spavanja, ali šest puta dnevno, svaka četiri sata, po 20 minuta.

Ne preskačite drijemanja

Vrlo je važno držati se rasporeda i ne preskakati drijemanja jer ćete, u tom slučaju, osjetiti pad energije. Inače, tijelo se najlakše prilagođava na siestu, a najteže na uberman metodu kao najekstremnijeg oblika polifaznog spavanja. Prilagođavanje bilo kojem drugom ritmu od onog na koji ste navikli traje oko dvije sedmice, a za to vrijeme možete osjetiti nedostatak koordinacije i energije, pospanost, glavobolju, mučninu, kao i gubitak apetita, zavisno od osobe do osobe. Prije nego što se upustite u ovakvu avanturu budite sigurni da ste spremni za ovako nešto i da to zaista želite.

Prednosti i nedostaci

Osim evidentne uštede vremena i potencijalnog povećanja produktivnosti, polifazno spavanje ima i drugih prednosti, kao što je znatno povećanje kreativnosti tokom dana zbog čestog ulaska mozga u REM (rapid eye movement) fazu.

Jedan od većih nedostataka je činjenica da svijet nije prilagođen polifaznim spavačima. Takođe, neka istraživanja su pokazala da su prekidi sna jednako štetni kao spavanje ne više od četiri sata u cjelini.

Sve u svemu, postoje i zagovornici i protivnici polifaznog spavanja.

Poznati polifazni spavači

Spomenimo na kraju neke od poznatih polifaznih spavača.

Napoleon je obično spavao od ponoći do 2 sata ujutro kada bi se probudio i nastavio da radi do 5 ujutro, kada bi se vratio u krevet i spavao do 7 ujutro. Na ratištu, za Napoleona je navodno bilo uobičajeno da se nakon više sati duge bitke vrati u šator i odspava pola sata, te nakon toga potpuno odmoran nastavi da vodi bitku.

I Nikola Tesla je imao svoj način spavanja. Četiri do pet sati sna na dan bili su mu dovoljni da bi uspješno radio i funkcionisao, vjerovatno zahvaljujući vježbama disanja i opšte vrlo zdravom i asketskom stilu života koji je praktikovao od rane mladosti. Tesla je znao da radi po nekoliko dana bez spavanja, nakon čega bi zaspao i proveo cijeli dan spavajući.

(Srednja.hr)