Za oblast industrije izdvojeno je blizu 43 miliona maraka, što je čini drugom rangiranom oblašću po izdvojenim poticajnim sredstvima, odmah nakon poljoprivrede. Usporedbe radi, u 2013. g. za industriju je dodijeljeno 66 miliona KM, a u 2014. g. 37 miliona KM.
Najzastupljenije podgrane industrije u poticajima u 2015. g. su prehrambena s 33%, drvna s 27% i industrija građevinskih materijala s 13%. Najmanje zastupljene grane su hemijska i IT industrija.
U skladu sa stavovima bh. privrednika, najperspektivnije podgrane industrije su metalna, zatim drvna i namjenska industrija, te IT industrija.
Iako je IT industrija prepoznata kao jedna od najperspektivnijih grana, IT sektoru poticaj je dodijelila samo jedna lokalna zajednica u BiH i taj poticaj čini 0,08% udjela u poticajima za industriju.
Mladi ljudi upravo su najviše zainteresirani da rade u ovom sektoru u odnosu na druge kategorije društva, a i okrenutiji su ka novim tehnologijama. Regionalna razvojna organizacija SERDA utvrdila je da 60 – 70 % radne populacije u IT sektoru čine mladi kadrovi, do 35 godina. Oblast informacija i komunikacija ima gotovo 3% zaposlenih, a ova oblast stvara 4,6% BDP-a u FBiH, što je čini produktivnijom od nekih drugih oblasti industrije. Prosječna plaća u IT industriji je i do 50% viša od prosječne plate ostvarene u FBiH.
Ipak, prema mišljenju stručnjaka iz IT sektora, broj mladih koji žele raditi u ovom sektoru, trebao biti i veći, a institucije vlasti i obrazovne institucije mogu pomoći da se mladi upute na izučavanje i rad u IT industriji.
Prema njihovim navodima, samo u Kantonu Sarajevo ima svega 1500 softverskih inženjera, što nije dovoljno, budući da u svijetu nedostaje još 2 miliona softverskih inženjera i taj broj raste, a u BiH ih je potrebno barem 25.000 u narednih pet godina. Pomak je moguće napraviti pomoviranjem softverske industrije, povećavanjem upisnih kvota u obrazovnim institucijama za IT, te stvaranjem prilika za snažniju saradnju softverskih kompanija.
Zašto izostaje podrška perspektivnim granama privrede i zašto je iz godine u godinu sve manja? Da li bismo smislenijim i pravovremenim ulaganjima u privredu mogli zadržati mlade u BiH? Kreirati nova radna mjesta? Ojačati postojeća? Kako unaprijediti efikasnost budžetskih poticaja privredi?
Kroz analizu Instituta za razvoj mladih KULT, iskristalizirano je 12 preporuka preko kojih je moguće unaprijediti efikasnost poticaja u BiH. Neke od tih preporuka su provedba analize stanja privrede i njenih realnih potreba prije dodjele sredstava, planiranje poticaja uz javne konsultacije sa svim relevantnim akterima, transparentnost dodjele, usklađenost sa strateškim opredjeljenjima i unaprjeđenje kriterija za dodjelu. Nadalje, potrebno je formirati međuresorna tijela za praćenje dodjele poticaja i procjenu učinka dodijeljenih poticaja, primjeniti dokazana rješenja iz dobre domaće i međunarodne prakse, realno planirati sredstva i pravovremenu isplatu poticaja, utvrditi sistem odgovornosti i sankcioniranja i za odgovorne institucije i korisnike, te osmisliti posebne programe, uvjete i olakšice za malu privredu.
(STUDOMAT.ba)