‘Granma Internacional’, glasilo Komunističke partije Kube, saopćilo je da je od 47.676 novih studenata upisanih na šestogodišnji studij medicine u toj zemlji, 37.302 Kubanaca i 10.374 stranaca, što govori u prilog činjenici da je zdravstvo Kube među najboljim i najkvalitetnijim u svijetu.

Inače, Kuba već petnaest godina nudi stipendije stranim studentima, ali od 2012. godine prihvata strane studente koji sami plaćaju školarine ili ih finansiraju vlade njihovih zemalja.

Prema nedavno objavljenoj studiji, samo oko 900 studenata iz Južnoafričke Republike donijelo je 2012. godine Kubi devizni prihod od 10 miliona dolara.

Sektor medicine, kojim se kubanska vlast ponosi, najveći je kubanski izvozni proizvod. Oko 60.000 ljekara i zdravstvenih rasnika s Kube radi u oko pedeset zemalja svijeta, od čega polovina u Venecueli. Od kubanskih stručnjaka koje u inostranstvo šalje vlada, Kuba zaradi oko šest milijardi dolara na godišnjem nivou.

S druge strane, kubanski ljekari su privukli pažnju svjetske javnosti kada je njih oko 1.200, tokom humanitarne katastrofe koja je na Haitiju nastupila kada je prije tri godine tu siromašnu karipsku zemlju pogodio potres usmrtivši 250.000 osoba te ostavivši 1,5 milion ljudi bez doma, cijelu jednu godinu besplatno liječilo povrijeđene Haićane.

Također, u ovom trenutku oko 25.000 kubanskih ljekara i 10.000 ostalih medicinskih radnika angažovano je u 77 siromašnih i zemalja u razvoju. Zanimljivo je da Kuba ima toliko ljekara da je od revolucije 1959. godine više od 185.000 kubanskih ljekara pružilo pomoć pacijentima u drugim zemljama širom svijeta.

Istraživanja pokazuju da Kuba ima jednog ljekara na 170 pacijenata, što je jedan od najviših omjera u svijetu, bolji i od skandinavskih zemalja, te zemalja s tradicionalno dobrom zdravstvenom zaštitom poput Francuske i Njemačke, gdje na jednog ljekara dolazi oko 300 pacijenata.

Radi usporedbe, najnovije istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazalo je da u Albaniji na 10.000 stanovnika te države dolazi 12 ljekara, što je najlošiji omjer u cijeloj Evropi.

Poslije Albanije dolazi Bosna i Hercegovina koja ima 16 ljekara na 10.000 stanovnika. Prema listi WHO-a, Albanija se nalazi na 86. a BiH na 73. mjestu, od ukupno 132 zemlje koje su obuhvaćene istraživanjem Svjetske zdravstvene organizacije, i najlošije su rangirane države u Europi.

U regiji jugoistočne Europe, najbolje rangirane zemlje prema istraživanju WHO-a su Makedonija i Hrvatska, u kojima na 10.000 stanovnika dolazi 26 ljekara. Slovenija ne zaostaje mnogo, jer se u ovoj zemlji o zdravlju 10.000 stanovnika brine 25 ljekara. Nadalje, u Srbiji kao i u Crnoj Gori, na 10.000 stanovnika dolazi 21 ljekar, što istovremeno predstavlja i prosjek zemalja regije Balkana.

Poslije Kube, najveći broj ljekara zabilježen je u Grčkoj, i to 62 na 10.000 stanovnika, Bjelorusiji 52, Austriji 49, Gruziji 48, Rusiji 43, Norveškoj 42, te Kazahstanu i Švicarskoj po 41 ljekara na 10.000 stanovnika.

Na svjetskom nivou, zemlje sa najlošijim rezultatima u vezi sa brojem ljekara u odnosu na broj stanovnika su Gana, Burkina Faso, Benin, Senegal, Zambija, Papua nova Gvineja, Togo i još neke afričke zemlje u kojima na 10.000 stanovnika dolazi svega jedan ljekar.

Nadalje, istraživanje objavljeno u časopisu Lancet Oncology pokazalo je da Kuba, zajedno sa SAD-om, Australijom, Kanadom, Francuskom i Japanom ima najveću stopu preživljavanja kod raka dojke, prostate i debelog crijeva. Pritom Kuba za zdravstvo godišnje po stanovniku troši 400 dolara, SAD oko 7.500 dolara, a Kanada 5.500 dolara godišnje.

(AA/Novo vrijeme)