Koje metode koriste uspješni studenti i studentice?

Nije dovoljno samo učiti, između ostalog čitati kako bismo bili sposobni zapamtiti svu potrebnu količinu informacija. Zapravo, potrebno je uložiti mnogo više koncentracije, spremnosti i odgovornosti, te pronaći odgovarajuće metode koje značajno pospješuju princip učenja, do stadija naučenog.


Često se susrećemo s manjkom motivacije za učenje. Gradivo nam je dosadno, ne volimo taj predmet, radije bismo radili nešto drugo itd. U situacijama otpora prema učenju i dalje moramo biti svjesni činjenice da će nas to što sada odgađamo pričekati za sutra, prekosutra, za 2 sedmice itd. Prije ili poslije ćemo to gradivo morati savladati i položiti. Postoji nekoliko dokazanih tehnika koje pomažu pri boljem učenju i ostvarivanju željenih rezultata. Potrebno je činiti to učinkovito i uspješno. Brojne su dokazane tehnike koje poboljšavaju proces pamćenja te donose bolje rezultate. Ako ste u fazi spremanja ispita, onda će vam naši savjeti jako dobro poslužiti. Bitno je samo da ih primijenite ili u slučaju da trebaju nekom koga poznajete, uputite ga na čitanje i pokušaj ovih metoda.

Redovno učenje

Uspjeh koji vas zadovoljava zahtijeva i dugoročan trud. Kampanjsko učenje koje odlikuje prikupljanje velike količine informacija za jako kratak vremenski period nije nikako dobro, niti donosi iste rezultate kao kad je riječ o redovnom učenju. Zašto? Jer učenici kampanjci mogu postići dobre ocjene, no kada je riječ o primjeni tog znanja nakon što je prošlo izvjesno vrijeme.. Neće se baš pokazati.

Naš savjet je da se kontinuirano uči u periodima od po 20-30 minuta i to u trajanju od nekoliko sedmica. Na ovaj način, učenik/student stiče naviku da svakodnevno pohranjuje informacije i prilikom ponavljanja će mu biti lakše da obnovi, nego da ispočetka uči gradivo.

Odrediti precizne dane i sate učenja

Iako ovaj postupak može da djeluje zahtjevno, zapravo nije tako. Cilj je samo istrenirati mozak dovoljno dobro da se uspješno usvoji navika učenja. Ono ne mora trajati dugo, bitno je da je redovno.

Kartice sa tekstom – najbolji prijatelj

Umjesto konstantnog čitanja i markiranja određenih rečenica i pasusa, najbolje je da na prazne kartice ili listiće upisujete ključne pojmove i informacije iz gradiva. Ukoliko se pretjerano služite metodama podcrtavanja, to može izazvati kontra-efekat. Pomislićete da ste nešto što naučili, a to ne mora biti slučaj, jer pasivno čitanje i podcrtavanje onemogućuje povezivanje pojmova ili boljeg razumijevanje teksta.

Odrediti jasan cilj

Najbitnije je da u svakoj fazi učenja odredimo cilj koji želimo postići, tačnije jedan aspekt gradiva na koji ćemo se fokusirati. Da li smo dosegnuli cilj i naučili predviđeno, možemo provjeriti tako što ćemo ih govoriti naglas i ‘ispitati sami sebe’. Ako vidimo da nam ne ide, onda je jasno – cilj još nije postignut.

Više vježbajte

U procesu učenja, potrebno je s vremena na vrijeme istestirati svoje znanje. Moguće je pronaći na internetu vježbe koje su srodne sa vašim trenutnim lekcijama. Zapravo, lažno testiranje je izuzetno važno jer stvara osjećaj samopouzdanja, tako šta kad dođete na pravi test, već ste donekli prošli prvobitnu tremu od ispitivanja i lakše ćete pristupiti rješavanju pravog. Veće samopouzdanje – veći rezultati.

Gdje učiti?

Iako je dobro mijenjati lokacije dok učimo (jednu lekciju učimo u biblioteci, drugu u radnoj sobi itd.) naše mjesto za učenje mora biti opremljeno potrebnim predmetima. Sto mora biti uredan, da se na njemu nalaze potrebne knjige, olovke, markeri i prazne kartice, a ne predmeti koji će nam odvlačiti pažnju. Tako pripremamo mozak za učenje.

Slušajte klasičnu muziku

Mozart ili Bach – nebitno je. Ono što je važno, a naučno je dokazano, da slušanje klasične muzike u pozadini pomaže da lakše učite i pored tog obavljate zadatke koji su pred vama. Naime, učenici kojima je za vrijeme predavanja u pozadini bila puštena klasična muzika, bolje su napisali test o slušanom predmetu od studenata koji su slušali isto predavanje bez pozadinske muzike.

Sklonite mobilni telefon !!!

Da biste izbjegli potencijalnu distrakciju, ugasite zvono na telefonu, odmaknite ga od sebe i zaboravite šta se dešava na Facebook-u, Instagramu, Twitteru, a i bez vaše poruke će sigurno svi preživjeti pola sata.

(STUDOMAT.ba)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

Irma Ahmetspahić
Studentica prve godine prvog ciklusa studija na Fakultetu političkih nauka UNSA, odsjek žurnalistika. Ni manje ni više. Uživam u svijetu medija. Pisanju. Slobodi. Volim košarku, kafu i crnu boju. Uvijek imam olovku i papir.