Svaki četvrti od pet mladih ljudi želi napustiti BiH, pokazuju istraživanja. Razlog – i do 70 posto ih je nezaposleno. Posredstvom državne agencije najviše odlaze u Sloveniju, a posebno kao njegovatelji i zdravstveni radnici u Njemačku. Društvene mreže prepune su drugih, mahom i nesigurnih prilika.


Milana Makera doktorica je medicine. Već dvije godine od završetka Medicinskog fakulteta u Sarajavu želi samo jedno – raditi svoj posao, biti ljekar. No, sa prepunim koferom odbijenica iz Sarajeva, Fojnice, Mostara, Šekovića, Brčkog ona će uskoro put Njemačke jer tamo je, kao ljekara, traže. Tek privremeno zaposlenje našla je u jednoj sarajevskoj medicinskoj školi.

Ne mogu u bolnice, ni domove zdravlja jer nisam stranački podobna, priča Makera za N1.

– Na svakom razgovoru sam unaprijed znala ko će biti primljen. Razočaravajuće je to što ne možete da se bavite svojom profesijom, bavim se nečim što nije ružno, lijepo je raditi sa djecom, ali ja sam morala dodatno da se pedagoški pripremam i ulažem u pedagošku grupu predmeta da bih to polagala jer ja nisam pedagoški smjer. Nisam birala grad ili selo, meni je to svejedno, kazala je ova mlada ljekarka.

Agencija za rad i zapošljavanje BiH posrednik je i garanat za rad u inostranstvu. Dva su međudržavna sporazuma – sa Slovenijom i Srbijom. Radna snaga Srbiji nije potrebna. U Sloveniju pak odlazi sve više osoba. U ovoj godini već dvije hiljade onih koji rade u građevinskom sektoru ili kao vozači u međunarodnom transportu. Posebno je u porastu broj odlazaka njegovatelja u Njemačku prema dogovoru dvije zemlje. Većina tih mladih ljudi odlazi – da tamo i ostane.

– Program zapošljavanja u Njemačkoj, ti takozvani njegovatelji u posljednjih godinu i po dana sve više mladih ljudi ulaze u taj program. Prvih godinu i po smo imali šarenu strukturu, možda su dominirale starije osobe, ali sada su to sve mlađe i mlađe osobe čak imamo i pojavu da na tržištu obrazovanja sve veći broj osoba traži medicinsku školu da bi otišli na rad u Njemačku, kazao je Boris Pupić iz Agencija za rad i zapošljavanje BIH.

– U Njemačkoj se nudi stalan radni odnos, nude se specijalizacije bilo koje, koje vi želite, nudi se pristojan novac, ja ne mislim da je naša zemlja siromašna i da su naše plate toliko strašne, može se i ovdje živjeti, ali posao jednostavno nije osiguran svima, dodaje Makera.

Istraživanja od prije nekoliko godina kazuju da četeri od pet mladih želi napustiti Bosnu i Hercegovini, a prema nekim podacima samo prošle godine to je i učinilo onoliko mladih koliko stanovnika ima grad veličine Mostara. Šta učiniti…

– Najbolji način je da se pokaže koliko nam je stalo do ove zemlje kako god se ona zvala i koja god to bila jeste da ostanemo tu i da uložimo ono što imamo, taj kapacitet koju posjedujemo da uložimo u nju i da je unaprijedimo i da ona nekad bude ta zemlja iz koje će mladi dolaziti. To je taj cilj i Pozitivne Srpske i to bi trebao biti konkretan cilj kompletne administracije, svih politika, ljudi, stranaka, tvrdi Ognjen Ranisavić iz udruženja “Pozitivna Srpska”.

Tržište Evropske unije doslovno vapi za visokoobrazovanim bosankohercegovačkim kadrovima. Posebno doktorima medicine, te injženjerima elektrotehnike i građevinarstva i kadrovima iz oblasti IT sektora. Takvi ljudi u Bosni i Hercegovini nerijetko su na birou.

(N1)