fbpx

Ko više uči strane jezike – momci ili djevojke?

Istraživali smo koji pol više uči strane jezike i na osnovu europskih istraživanja došli smo do zanimljivih rezultata i još zanimljivijih razloga zašto je jedan od polova superiorniji u učenju stranih jezika od drugog.


Prema europskim istraživanjima jednog univerziteta u Velikoj Britaniji kada je u pitanju učenje stranih jezika od 30.000 anketiranih polaznika na kursevima stranih jezika, 69% su činile žene, a 31% su činili muškarci.

Također je u Francuskoj sprovedeno istraživanje gde su na ukupnom broju od 110.813 učenika stranih jezika, 74.1% su činile žene. Mnogo se raspravljalo o toj temi i o tome zašto je ova razlika toliko velika.

Došlo se do nekoliko potencijalnih razloga koje ćemo vam predstaviti u daljem tekstu.

Ako se malo vratimo dva stoljeća unazad, tačnije u 19. stoljeće, možemo vidjeti da je učenje stranih jezika bio osnovni elemenat u obrazovanju mladih buržoaskih žena. Tada je obrazovanje bilo rezervisano samo za elitu. Međutim danas je učenje stranih jezika skoro svima dostupno, počevši od obrazovanja u osnovnim i srednjim školama, preko kurseva u školama stranih jezika, pa i putem interneta i aplikacija.

Najpopularnija teorija i ono čemu se pridodaje najveći značaj je istraživanje prema kome je ustanovljeno da ženski mozak pokazuje veću aktivnost u oblastima koje se koriste za kodiranje stranog jezika. Sa druge strane mozak muškaraca pokazuje više aktivnosti u oblastima povezanim sa vizuelnim i slušnim funkcijama.

Za muškarce, najefikasniji način učenja jezika je učenje vizuelno (gledanjem zapisane reči), kao i usmeno (slušanjem i ponavljanjem). Muški mozak je analitičniji i samim tim muškarci više vole strukturirani rad, dok su žene intuitivnije i više vole slobodne umetnosti. Štaviše, žene će više kreativno stvarati tokom procesa učenja nego muškarci, piše studentskizivot.com

Žene će se uključiti u sve kompetencije učenja jezika, od razgovora pa sve do pisanja i čitanja , dok će se muškarci držati samo male i ograničene šake metoda učenja, spriječavajući ih da napreduju sa jezicima.

Studije su takođe dokazale da su društvene veze i prijateljstva koja mogu proizaći iz razgovora takođe jači motivator ženama nego muškarcima. Žene su više vođene ličnim nagradama (a učenje stranog jezika je poznato kao vrlo korisna vještina), dok muškarce pokreću drugi faktori, poput statusa ili položaja.

Dio problema je možda činjenica da se jezici doživljavaju kao ženski domen (na način na koji se npr. inženjering može shvatiti kao muški domen).

Stereotipizacija ženskih i muških poslova zasigurno ostavlja utisak na nas u nekom trenutku. Na primjer, nastavnici jezika na nivou osnovne i srednje škole obično su žene, što znači da deca od malih nogu povezuju jezike sa svojim instruktorkama i zato će ih više devojčica smatrati uzorima.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!