Veliki procenat Bosanaca i Hercegovaca je spremno na bilo kakav posao u inostranstvu – pokazalo je to istraživanje portala MojPosao sprovedeno u 11 zemalja Europe (Hrvatska, Latvija, Mađarska, Litva, Estonija, Poljska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Češka i Slovačka), a u istraživanju je sudjelovalo ukupno 35.000 ispitanika.

Više od 50 posto ispitanih iz Bosne i Hercegovine spremno je na bilo kakav posao u inostranstvu. U drugim zemljama taj postotak je manji, pa bi 25 posto Estonaca, 27 posto Poljaka ili 32 posto Litvanaca i Latvijaca pristalo na bilo kakav posao u inostranstvu.

Oglas

Uz Hrvatsku, na preseljenje su najspremniji ispitanici iz Srbije (82 posto) i BiH (79 posto), dok su u najmanjoj mjeri na preseljenje spremni ispitanici iz baltičkih zemalja – Estonije i Latvije po 62 posto te Litve (64 posto).
Poslovi budućnosti u Europskoj uniji

S obzirom na to da je čak 79% građana Bosne i Hercegovine, prema nedavnom istraživanju u 11 zemalja regiona i EU, spremno zbog posla se iseliti iz BiH, ovaj podatak će im dobro koristiti.

Vozači građevinskih mašina su deficitarni u Sloveniji, a babice u Holandiji i Grčkoj. Učitelji, stručnjaci za finansije i IT najviše se traže u cijeloj Uniji. Vaspitači, učitelji, stručnjaci za finansije, razvoj softvera i aplikacija spadaju u zanimanja koja se sve više traže u Europskoj uniji, pokazalo je najnovije istraživanje Europske komisije.

Osim stalno deficitarnih IT stručnjaka i stručnjaka iz inženjerskih nauka, medicinskih sestara i različitih vrsta administrativnih radnika ima i zanimanja koja se ranije nisu pojavljivala. Tako su vaspitači i učitelji, čije su plaće od 2.000 do 3.500 eura, sve traženiji u Švedskoj, vozači građevinskih mašina u Sloveniji, a babice u Holandiji i Grčkoj, a traže se i vatrogasci, kelneri, radnici obezbjeđenja i vozači.

Automobilska industrija će zaposliti 888.000 radnika do 2025. godine, ali će nestati radna mjesta na trakama za sastavljanje vozila zbog novih tehnologija i „čistih“ automobila, pa će biti potrebni kadrovi sa srednjim i visokim kvalifikacijama.

U tekstilnoj i kožnoj industriji kao i u industriji obuće bit će otvoreno pet puta više radnih mjesta za visokokvalifikovane radnike, ali nestat će 300.000 zanatskih, kao i 100.000 poslova u održavanju pogona.

Europska unija očekuje veliki rast zapošljavanja u poslovima koji će se pojaviti u tranziciji ka ekološki čistijoj privredi. Ispunjavanje zacrtanih ciljeva iz klimatskog i energetskog plana do 2030. stvorit će oko 700.000 radnih mjesta.

(Poslovni svijet)

Oglas