INTERVJU: Prof.dr. Damir Marjanović, ministar obrazovanja, nauke i mladih KS

Prof.dr. Damira Marjanovića na čelo Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo kao nestranačkog kandidata “preporučile” su, prije svega, njegove stručne i naučne reference.

Svoj dodiplomski, postdiplomski i doktorski studij profesor Marjanović završio je na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Pored toga što je docent doktor (biološke nauke) i vanredni profesor, sudski vještak za forenzičku medicinu, istraživač, naučni savjetnik, član brojnih međunarodnih naučnih udruženja, Marjanović je i šef Laboratorija za forenzičku genetiku te predsjednik Naučnog vijeća Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju u Sarajevu. Objavio je ukupno 134 naučna i stručna rada, te je (ko)autor šest knjiga.

U razgovoru za naš portal profesor Damir Marjanović govori o visokom obrazovanju u našoj zemlji i generalno o stanju u kojem se nalaze mladi.

Razgovarala: Adisa Ošijan

Profesore Marjanović, iz Vašeg bogatog CV-ja može se vidjeti da ste angažovani kao naučni savjetnik na Institutu za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, te kao profesor na Prirodno-matematičkom i još nekolicini visokoškolskih ustanova na Univerzitet u Sarajevu i Sveučilištu u Splitu. Također obnašate i funkciju Ministra obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo (trenutno u tehničkom mandatu). Možete li nam reći da li je teško obavljati istovremeno ovako zahtjevne i odgovorne poslove? I otkud motiv i ambicija za istim?

• Sve je u snazi motiva i cilju koji želite da dosegnete, ali i načinu raspodjele vremena i obaveza. U proteklih 12 godina provedenih u Institutu, ali i gostujući na drugim ustanovama koje spominjete, osnovni model koji sam pratio jeste da se radni dan ne završava sve dok se predviđeni posao ne završi. Stoga se nerijetko znalo desiti da kada dođem na Institut oko 3 sata ujutro (jer sam ja “tipični jutarnji fiziološki tip“), zateknem svog kolegu prof. dr. Narisa Pojskića (koji je tipični “popodnevno-noćni fiziološki tip“) koji završava svoj radni dann. Takav model primjenjujem u svakom poslu, pa i ovom ministarskom koji sam obavljao u proteklih par mjeseci. Upravo taj pristup mi je i omogućio da se i u proteklih par mjeseci, koliko su mi to “ministarske obaveze“ i zakon dozvolili, involviram u ranije započeta, ali i nova, znanstvena istraživanja. Rezultate toga rada očekujemo do kraja godine.

Spadate među uspješne, mlade ljude koji su svoje cjelokupno školovanje završili u BiH, tačnije u Sarajevu. Da li smatrate da danas obrazovne ustanove, studiji i programi u BiH pružaju mladim ljudima dovoljno kvalitetno obrazovanje?

• U Bosni i Hercegovini, uz malo dobre volje i mnogo truda, mogu da se stvore generalno dobri uvjeti za kvalitetno obrazovanje. To dokazuju pojedine institucije koje takvu kvalitetu obrazovanja nude i u trenutnom okruženju koje je sve, samo ne savršeno za razvoj obrazovnog sistema. Mislim da kroz ciljane optimizacije procesa, prvenstveno inicirane nedvosmislenom irigoroznom akreditacijama visoko-školskih ustanova, ovaj proces može dati odlične rezultate.

Statistike govore da nešto više od 70% mladih u BiH želi napustiti zemlju. Kao razlozi se uglavnom navode siromaštvo i nemogućnost zaposlenja. Da li smatrate da u našoj zemlji mladi trenutno imaju perspektivu?

• Da bi zadržali mlade ljude jednostavno moramo da im pružimo šansu da pokažu šta znaju. To je “ideja vodilja“ koju pratim već godinama u svom radu, bez obzira na kojoj sam poziciji. S druge strane ohrabrujem mlade ljude da svojom pozitivnom agresivnošću, dobrim idejama i upornim radom se jednostavno nametnu kao potencijal u koji treba ulagati. To je recept koji sam ja primjenio i čini se da nije loš. Imao sam priliku u posljednjih par godina da budem mentor odličnim djevojkama i momcima. Mnogi od njih su upravo tim stavom danas došli do bitnih pozicija u svojim sferama interesovanja. Vjerujte, isplati se!

Ne možemo, a da se ne dotaknemo teme Vaše funkcije Ministra obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo, trenutno u tehničkom mandatu. Smatrate li da ste učinili dovoljno kao Ministar obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo i da li možda žalite za nečim u svom mandatu?

• Da li je dovoljno ne znam! Postoje evaluacijske institucije, javnost i buduće vrijeme koje će to objektivnije ocjeniti. Znam samo da sam se trudio da poslove radim najbolje što znam i umijem. Upravo zbog toga nemam prostor da žalim za nečim. U krajnjem slučaju, pobornik sam one stare izreke “za prolivenim mlijekom ne treba plakati“ uz dodatak “nego nađi načina da naspeš drugu šolju“.

Na svom profilu, na društvenoj mreži Facebook objavili ste status zahvale svim svojim virtuelnim prijateljima koji su stali uz Vas u proteklom periodu. Između ostalog, Vi u njemu navodite da “…svima onima koji su rekli da se osjećaju napušteno, a posebno mladim ljudima… jedna kratka poruka – nema odustajanja, borba je tek počela.“ Kažite nam konkretno, šta to studenti i mladi ljudi mogu očekivati od Vas u budućnosti?

• Da ću i dalje raditi svoj posao profesora onako kako sam to i do sada radio. Da će i dalje većina diplomskih, magistarskih i doktorskih radova kojima sam bio mentor biti i znanstveno publicirane, te da će na taj način mladi ljudi dobijati prve reference. Da ću i dalje tražiti načina da im pomognem da svoje studiranje i profesionalni angažman nastave tamo gdje će doći do izražaja njihova sposobnost i želja za radom. Te da ću i dalje raditi na unaprijeđivanju sistema obrazovanja – samo sa drugih pozicija. I da ću sve ovo raditi sa istim žarom i snagom kao prvoga dana.

U jednom od Vaših predhodnih obraćanja javnosti, rekli ste da ste posebnom inspirisani pjesmom Balaševića “Krivi smo mi“. Na koga se, po Vama, odnosi ovo “mi“?

• Prećutimo li primitivizam i ne pokušamo li promijeniti stvari koje nam smetaju – da krivi smo mi!

Za kraj ovog intervjua, šta biste poručili mladim ljudima u BiH?

• Nikada nije previše kasno, ali ni previše rano, da se “stvari uzmu u svoje ruke“. Kada ćete ako nećete sada? Na taj način ćete sami biti gospodari i kreatori svoje budućnosti. Stoga, juriš po znanje!

(Adisa Ošijan, STUDOMAT.ba)