Foto: HEA BiH
Foto: HEA BiH

Završna javna rasprava okupila je predstavnike javnih i privatnih visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini, Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Centra za priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja, te predstavnike međunarodnih organizacija uključenih u reforme visokog obrazovanja.

Predmet završne rasprave bila su četiri dokumenta, Kriteriji za akreditaciju studijskih programa, Odluka o normama kojima se utvrđuju minimalni standardi u oblasti visokog obrazovanja te Preporuke o kriterijima i standardima Ministarstvu prosvjete Republike Srpske, kantonalnim ministarstvima i Brčko Distriktu BiH za osnivanje i zatvaranje visokoškolskih ustanova, te za prestrukturiranje studijskih programa, kao i Preporuke o kriterijima za licenciranje visokoškolskih ustanova i studijskih programa. Navedeni dokumenti predstavljaju rezultat razvojnih planova Agencije u oblasti akreditacije u Bosni i Hercegovini, prije svega studijskih programa te dio su novog sistemskog pristupa Agencije u osnaživanju preporuka nadležnim ministarstvima obrazovanja u BiH u okviru nadležnosti koje su dodijeljene Agenciji u skadu sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini.

U pozdravnom obraćanju učesnicima završne javne rasprave, direktor Agencije, prof. dr Enver Halilović, istakao je da je Agencije tokom prethodno provedenih javnih konsultacija dobila zanačajne sugestije i uputstva koja su većinom ugrađena u dokumente. Govoreći o novim kriterijima za akreditaciju studijskih programa, Halilović ja naglasio da obuhvataju kriterije za akreditaciju studijskih programa I i II i III ciklusa..

– Sada imamo dokument kao pretpostavku za akreditaciju studijskih programa i nastavićemo taj posao, istakao je Halilović.

Zamjenik direktora Agencije dr Slobodan Stanić naveo da je povratna informacija od visokoškolskih ustanova vrlo važna s ciljem poboljšanja dokumenata.

– Ovaj posao je trajan i mi ćemo kao Agencija na tome intenzivno raditi u narednom periodu, zaključio je Stanić.

Kriteriji za akreditaciji studijskih programa u Bosni i Hercegovini predstavljaju nove, modernije i sveobuhvatnije kriterije koji su zasnovani na novim Evropskim standardima i smjernicama za osiguranje kvaliteta (Jerevan,2015). Kriteriji snažno podstiču reformu prelaska s inputnog planiranja visokog obrazovanja na planiranje prema rezultatima, uspostavljaju praksu jasnog definisanja ciljeva i ishoda učenja kako bi njihova dosljedna primjena podstakla razvoj studijskih programa i povećanje kvaliteta obrazovanja.

Drugi dokument Odluka o normama kojima se utvrđuju minimalni standardi u oblasti visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini dopunjena je standardima za unutrašnje i vanjsko osiguranje kvaliteta studijskih programa. Dok se standardi za vanjsko osiguranje kvaliteta više odnose na procedure postupka akreditacije, standardi za unutrašnje osiguranje kvaliteta u cjelosti su razvojni i daju jasna uputstva visokoškolskim ustanovama kako razvijati i osigurati kvalitetnije visoko obrazovanje čiji preduslov su kvalitetni studijski programi.

Dokumentima Preporuke o kriterijima i standardima za osnivanje i zatvaranje visokoškolskih ustanova, te za prestrukturiranje studijskih programa i Preporuke o kriterijima za licenciranje visokoškolskih ustanova i studijskih programa, nadležnim obrazovnim vlastima i visokoškolskim ustanovama, daju se jasne smjernice kako urediti ovo područje, a u cilju donošenja kvalitetnije regulative koja definiše osnivanje zatvaranje i licenciranje visokoškolskih ustanova, te početak rada i prestruktiranje studijskih programa. Pri izradi preporuka konsultovana su zakonska rješenja ustavno nadležnih obrazovnih vlasti, te primjeri dobre prakse koji postoje u Bosni i Hercegovini, saopšteno je iz Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovina BiH.

(STUDOMAT.ba)